{"id":297021,"date":"2024-03-28T09:02:29","date_gmt":"2024-03-28T08:02:29","guid":{"rendered":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/?p=297021"},"modified":"2024-03-28T09:03:48","modified_gmt":"2024-03-28T08:03:48","slug":"obiljezili-smo-medunarodni-dan-cvijeca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/?p=297021","title":{"rendered":"Obilje\u017eili smo Me\u0111unarodni dan cvije\u0107a"},"content":{"rendered":"<p>[et_pb_section fb_built=&#8221;1&#8243; _builder_version=&#8221;4.23.1&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_row column_structure=&#8221;1_2,1_2&#8243; _builder_version=&#8221;4.23.1&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_column type=&#8221;1_2&#8243; _builder_version=&#8221;4.23.1&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_text _builder_version=&#8221;4.23.1&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; hover_enabled=&#8221;0&#8243; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221; sticky_enabled=&#8221;0&#8243;]<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Me\u0111unarodni dan cvije\u0107a obilje\u017eava se <strong>svake godine 24. o\u017eujka<\/strong>. Cvije\u0107e nije potrebno samo opra\u0161iva\u010dima, potrebno je i ljudima. Postoji mnogo razloga za\u0161to nam treba cvije\u0107e, a jedan od njih je ekolo\u0161ki. Oko 75 % biljnih vrsta oslanja se na opra\u0161iva\u010de pa su se s vremenom prilagodile kako bi im postale privla\u010dnije. Miris cvijeta, njegov izgled i boje, biljke su razvile kako bi bile posebno privla\u010dne p\u010delama i drugim opra\u0161iva\u010dima. Cvije\u0107e je nu\u017eno za opstanak opra\u0161iva\u010da jer je to na\u010din na koji oni dolaze do hrane. Uzgajanjem cvije\u0107a na prozorima, balkonima, u vrtovima ili parkovima \u0161titimo i poti\u010demo bioraznolikost. No, \u00a0\u010dini se da opra\u0161iva\u010di nisu jedini koje cvije\u0107e odu\u0161evljava.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Biljke koriste svoje estetske karakteristike kako bi privukle i ljude. Zauzvrat, kod ljudi cvije\u0107e mo\u017ee izazvati pozitivne emocije jer ukazuje na mogu\u0107nost uzgoja hrane i\/ili potencijalnog lijeka. One u biti pokazuju gdje \u010dovjek mo\u017ee zdravo \u017eivjeti. Osim toga, boje cvije\u0107a razlikuju se od zelene boje koja prevladava u prirodi pa nam mogu biti od pomo\u0107i u pronala\u017eenju vo\u0107a. Me\u0111utim, ljudi su od davnina uzgajali cvije\u0107e i zbog estetskih razloga.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Odnos izme\u0111u \u010dovjeka i cvije\u0107a je poseban. Ljude je oduvijek neobi\u010dno privla\u010dilo cvije\u0107e \u010dak i kada ne pru\u017ea nikakvu hranu. Crte\u017ei cvije\u0107a prona\u0111eni su uklesani u kamenu egipatskih grobova starih 120.000 godina, slavili su se na festivalima u rimsko doba, a u Kini su ukra\u0161avali svilu crte\u017eima cvjetova jo\u0161 prije 2.000 godina. No, \u00a0jeste li se ikad pitali za\u0161to cvije\u0107e ljudima donosi osje\u0107aj radosti?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Jedan od razloga je kromoterapija, odnosno, lije\u010denje bojama. Kromoterapija temelji se na drevnim znanjima i ezoteri\u010dnoj znanosti koju je potvrdila i moderna znanost. Jo\u0161 su stare civilizacije bile upoznate ljekovitim djelovanjem boja, a danas se u medicini boje sve \u010de\u0161\u0107e koriste u saniranju alergija, upala, reumatskih bolova, migrena i hormonalnih smetnji te psihi\u010dkih tegoba kao \u0161to su stres, tjeskoba, nesanica i strahovi. Znanstvenici smatraju da lije\u010denje bojama predstavlja jednu od najperspektivnijih i najefikasnijih metoda lije\u010denja. Tvrde da mozak shva\u0107a boje isto kao \u017eeludac hranu, pa kao \u0161to na\u0161 organizam povremeno tra\u017ei neku vrstu hrane, tako su mozgu potrebne odre\u0111ene boje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Ovo obja\u0161njava za\u0161to volimo slati cvije\u0107e kako bismo pokazali koliko nekoga volimo; cvije\u0107em \u017eelimo u\u010diniti da se ta osoba osje\u0107a sretnom i posebnom. Poklanjanjem cvije\u0107a izra\u017eavamo tugu, ljubav, zahvalnost ili uva\u017eavanje jer ono najbolje govori kada nas rije\u010di iznevjere.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Osim boje, biljke mogu privu\u0107i ljude i svojim mirisom. Sli\u010dno parfemima na pultu robnih ku\u0107a, cvjetni mirisi su sastavljeni od velikog i raznolikog broja kemikalija koje lako isparavaju i lebde u zraku. Vrsta kemikalije, njezina koli\u010dina i interakcija s drugim kemikalijama daju cvijetu njegov jedinstveni miris. Miris ru\u017ee mo\u017ee se sastojati od \u010dak 400 razli\u010ditih kemikalija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Cvjetni mirisi mogu biti slatki i vo\u0107ni, ali mogu nam biti i odbojni i neugodni. Biljke su prilagodile miris svojih cvjetova ovisno o opra\u0161iva\u010du kojeg poku\u0161avaju privu\u0107i. Stablo jabuke ili tre\u0161nje u cvatu ima slatki miris kako bi privukao bumbare, p\u010dele i druge sli\u010dne opra\u0161iva\u010de. Sli\u010dno, cvijet tropske biljke titan arum, porijeklom iz indonezijskih pra\u0161uma, ispu\u0161ta neugodan miris koji podsje\u0107a na trulo meso, a njime \u017eeli privu\u0107i muhe kako bi opra\u0161ile njihove cvjetove.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Istra\u017eiva\u010di ka\u017eu da udisanjem mirisa odre\u0111enih biljaka (koje se prakticira od davnina) mo\u017eemo smanjiti osje\u0107aj stresa, depresiju, upale u tijelu i potaknuti san. Primjerice, linalol, spoj cvjetnog mirisa koji se nalazi u mnogim namirnicama i cvije\u0107u kao \u0161to su naran\u010de, gro\u017e\u0111e, mango, limun, bosiljak i lavanda, mo\u017ee potisnuti kemijske i genske promjene povezane sa stresom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Vjerujemo da su ovo dovoljno vrijedni razlozi da na dana\u0161nji Me\u0111unarodni dan sadnje cvjetnica posadite cvije\u0107e i time pridonesete dobrobiti opra\u0161iva\u010da koji \u017eive u va\u0161oj okolini, ali i svom vlastitom zdravlju i zadovoljstvu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify\">Iz navedenih razloga <strong>\u201eEkolo\u0161ka grupa\u201c EB\u0160<\/strong> sadnjom biljaka u krugu \u0161kole obilje\u017eila je navedeni dan. Sudjelovale su u\u010denice koje poha\u0111aju izvannastavnu aktivnost te profesorica i voditeljica izvannastavne aktivnosti Jasna Tomljenovi\u0107, a pridru\u017eila se i profesorica Ana Mladinovi\u0107.<\/p>\n<p style=\"text-align: right\"><strong><em>Jasna Tomljenovi\u0107, mag.edu.biol.et chem.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>[\/et_pb_text][\/et_pb_column][et_pb_column type=&#8221;1_2&#8243; _builder_version=&#8221;4.23.1&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][et_pb_gallery gallery_ids=&#8221;297027,297030,297033,297036,297039,297042,297045,297048,297051,297054,297057,297060,297063&#8243; fullwidth=&#8221;on&#8221; _builder_version=&#8221;4.23.1&#8243; _module_preset=&#8221;default&#8221; auto=&#8221;on&#8221; global_colors_info=&#8221;{}&#8221; theme_builder_area=&#8221;post_content&#8221;][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Me\u0111unarodni dan cvije\u0107a obilje\u017eava se svake godine 24. o\u017eujka. Cvije\u0107e nije potrebno samo opra\u0161iva\u010dima, potrebno je i ljudima. Postoji mnogo razloga za\u0161to nam treba cvije\u0107e, a jedan od njih je ekolo\u0161ki. Oko 75 % biljnih vrsta oslanja se na opra\u0161iva\u010de pa su se s vremenom prilagodile kako bi im postale privla\u010dnije. Miris cvijeta, njegov izgled [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":826,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[82,38],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/297021"}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/826"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=297021"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/297021\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":297072,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/297021\/revisions\/297072"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=297021"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=297021"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=297021"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}