[et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
Nastavnici Ivan Dev\u010di\u0107 i Ivana Opa\u010dak osmislili su i izradili dva otvorena scenarija u\u010denja \u2013 jedan za radionicu pravne pismenosti \u201e<\/strong>Prava, a ne samo cvije\u0107e<\/strong><\/a>\u201c<\/strong> (na hrvatskome jeziku) i jedan za interdisciplinarnu CLIL radionicu <\/strong>Rights, Not Only Flowers<\/em><\/strong><\/a> (na engleskome jeziku) \u2013 povodom Me\u0111unarodnoga dana \u017eena <\/strong>i Mjeseca \u017eena<\/strong>. Oba materijala objavljena su u Edutoriju, CARNET-ovu repozitoriju za razmjenu, pohranu i pretra\u017eivanje digitalnih obrazovnih sadr\u017eaja.<\/p>\n Integrirani CLIL-sat engleskoga jezika o simboli\u010dkoj i strukturnoj ravnopravnosti uo\u010di Dana \u017eena <\/strong><\/p>\n Obrazovni scenarij Rights, Not Only Flowers<\/em><\/strong><\/a>, koji povezuje sadr\u017eaje gra\u0111anskoga odgoja, pravne pismenosti i stranoga jezika, izvorno je razvijen u okviru programa EPAS<\/strong> te me\u0111unarodnoga eTwinningova projekta Europe2Go<\/em><\/strong>, a njegova je provedba prilago\u0111ena uzrastu i jezi\u010dnoj razini u\u010denika te ishodima me\u0111unarodne suradnje.<\/p>\n 3. i 4. o\u017eujka 2026<\/strong>., na nastavi engleskoga jezika u 3. c i 3. e razredu (uz korelaciju sa Satom razrednika u 2. e razredu), prof. Opa\u010dak implementirala je jedan dio obrazovnoga scenarija \u2013 Lesson 1:<\/strong> Rights, Not Roses<\/em><\/strong>, koji se tematski uklopio u cjelinu Modern Society<\/em><\/strong> (Unit 8, Focus 3). Tijekom o\u017eujka nastavnici iz Gr\u010dke, Rumunjske i \u0160panjolske<\/strong> \u2013 partneri u projektu EUrope2Go <\/em>\u2013 implementirali su isti scenarij u\u010denja u svojim razredima, a u\u010denici su dobili zadatak kreirati tematske digitalne sadr\u017eaje i sudjelovati u online <\/em>debati na platformi Tricider<\/strong> (na OVOJ poveznici<\/strong><\/a>). Online <\/em>debata bit \u0107e otvorena do kraja o\u017eujka, a kreativni radovi bit \u0107e objedinjeni u zbirci na platformi Canva (\u010dija \u0107e poveznica biti dodana kao prilog raspravi).<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_gallery _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”308940,308943,308946,308949,308952,308955,308958″ show_title_and_caption=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.25.0″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n Polazi\u0161na ideja nastavnoga sata<\/strong> bila je preispitati percepciju Me\u0111unarodnoga dana \u017eena \u2013 obilje\u017eava li se on prvenstveno simboli\u010dkim gestama (cvije\u0107e, \u010destitke, darovi) ili podsje\u0107anjem na povijesnu borbu za radni\u010dka i politi\u010dka prava \u017eena. Op\u0107i integrirani ishod bio je razvijati sposobnost u\u010denika da kriti\u010dki analiziraju dru\u0161tvene fenomene, razlikuju simboli\u010dku i strukturnu jednakost te argumentirano izra\u017eavaju stavove u strukturiranoj raspravi. Jezi\u010dni ishodi uklju\u010divali su uporabu stru\u010dnoga vokabulara (poput gender equality<\/em>, discrimination<\/em>, equal pay<\/em>, rights<\/em> \/ suffrage<\/em>, labour<\/em> movement<\/em>, representation<\/em>), osobito va\u017enoga u\u010denicima 3. c razreda (budu\u0107im upravnim referentima) te razvoj vje\u0161tina usmenoga argumentiranja i refleksivnoga pisanja.<\/p>\n Sat je zapo\u010deo projekcijom vizualnih poticaja<\/strong> (ru\u017ee i pokloni, povijesne fotografije radnica s po\u010detka 20. stolje\u0107a, povijesni i suvremeni prosvjedi za ravnopravnost), a vizualna je provokacija rezultirala pove\u0107anom motivacijom i emocionalnim anga\u017emanom. Ve\u0107 je u ovoj fazi uo\u010dena razlika u percepciji \u2013 ve\u0107ina u\u010denika najprije je povezivala 8. o\u017eujka s darivanjem, dok je manji broj istaknuo njegovu aktivisti\u010dku dimenziju. Uslijedila je kratka anketa<\/strong> o tome \u0161to \u017eene \u201eobi\u010dno dobivaju\u201c 8. o\u017eujka. Odgovori su sistematizirani u dvije kategorije \u2013 Flowers & Gifts<\/em> i Rights & Equality<\/em>, \u0161to je otvorilo prostor za diskusiju o simbolici i dru\u0161tvenim o\u010dekivanjima. Zanimljivo, samo je dvoje u\u010denika (u tri razredna odjeljenja) ponudilo odgovore koji su svrstani u drugu kategoriju \u2013 velika ve\u0107ina \u201edarova\u201c u prvoj kategoriji dodatno je naglasila potrebu promi\u0161ljanja o tome \u0161to novcem ne mo\u017eemo kupiti, a ima neprocjenjivu vrijednost.<\/p>\n U\u010denicima je potom predstavljen povijesni kontekst<\/strong> \u2013 prosvjedi radnica u New Yorku 1908., prijedlog uvo\u0111enja me\u0111unarodnoga dana \u017eena 1910. na inicijativu Clare Zetkin te prvo obilje\u017eavanje u europskim dr\u017eavama (1911.). Retori\u010dka provokacija \u2013 pitanje Mislite li da su \u017eene mar\u0161irale kako bi im jednoga dana netko poklonio \u010dokoladu? <\/em>\u2013 izazvala je smijeh, ali i ozbiljnu refleksiju. U\u010denici su potom navodili suvremene izazove: razlike u pla\u0107ama, stereotipe, nedovoljnu zastupljenost \u017eena na vode\u0107im pozicijama, problem nasilja i sigurnosti\u2026<\/p>\n U sredi\u0161njemu dijelu nastavnoga sata u\u010denici su rad<\/strong>ili u manjim skupinama<\/strong>, analiziraju\u0107i i brane\u0107i zadane tvrdnje, primjerice Me\u0111unarodni dan \u017eena postao je previ\u0161e komercijalan<\/em>, Simboli\u010dne geste poput darivanja cvije\u0107a jesu va\u017ene<\/em>, Ravnopravnost je u na\u0161emu dru\u0161tvu ve\u0107 postignuta<\/em>\u2026 Rasprave su pokazale visoku razinu anga\u017emana, osobito u razredima 3. c i 3. e, gdje su u\u010denici spontano ulazili u polemiku o pitanju \u201eskrivene nejednakosti\u201c. Posebno su zanimljiva i vrijedna bila svjedo\u010danstva u\u010denika o po\u0161tivanju \u017eena u njihovu obiteljskome okru\u017eenju, \u0161to dokazuje kako ravnopravnost jest ne\u0161to \u0161to se mo\u017ee i mora u\u010diti, usvajati, odgajati\u2026<\/p>\n U\u010denici su zajedni\u010dki definirali klju\u010dne pojmove: simboli\u010dka ravnopravnost<\/strong> \u2013 geste, formalno obilje\u017eavanje, objave na dru\u0161tvenim mre\u017eama \u2013 te strukturna ravnopravnost<\/strong> \u2013 zakoni, pla\u0107e, sigurnost te zastupljenost \u017eena u politi\u010dkome \u017eivotu i na vode\u0107im pozicijama\u2026 Uo\u010dili su razliku me\u0111u njima te zaklju\u010dili kako simboli\u010dne geste imaju svoju vrijednost, ali ne zadiru nu\u017eno u stvarne dru\u0161tvene odnose i uvjete \u017eivota\u2026 jer \u201ecvije\u0107e je lijepo, ali ne mijenja ugovore; ru\u017ee miri\u0161u, ali prava mijenjaju \u017eivote\u2026\u201c<\/p>\n U zavr\u0161nome dijelu sata u\u010denici su imali priliku napisati kratki tekst na temu \u0160to ravnopravnost zna\u010di meni osobno \u2013 izvan darova i proslava <\/em><\/strong>ili kreirati tzv. poeziju zamra\u010denja (blackout poetry<\/em>) potaknutu tekstom o Clari Zetkin. Refleksije su bile zrele i osobne. U\u010denici su istaknuli pravo na dostojanstvo, po\u0161tovanje kao temelj jednakosti, jednake profesionalne prilike, slobodu izbora bez stereotipa, ravnote\u017eu izme\u0111u privatnoga i poslovnoga \u017eivota.<\/p>\n Me\u0111upredmetna suradnja \u2013 radionica za maturant(ic)e<\/strong><\/p>\n 16. o\u017eujka 2026. <\/strong>nastavnici Ivan Dev\u010di\u0107 i Ivana Opa\u010dak organizirali su <\/span>zajedni\u010dku radionicu u 4. c i 4. b<\/strong> razredu s ciljem upoznavanja u\u010denika s <\/span>pravnim mehanizmima za\u0161tite ravnopravnosti spolova u svijetu rada<\/strong>; tijekom iste implementirali su prvi dio obrazovnoga scenarija <\/span>\u201e<\/strong>Prava, a ne samo cvije\u0107e<\/strong><\/a>\u201c<\/strong>. Drugi su dio u\u010denici dvaju razreda odradili odvojeno, sa svojim nastavnicima. Osim \u0161to je nastavnik pravnih predmeta mogao vrednovati usvojenost stru\u010dnih sadr\u017eaja, nastavnica hrvatskoga jezika mogla je vrednovati vje\u0161tinu u\u010dinkovitoga pretra\u017eivanja internetskih sadr\u017eaja kroz sigurnu i svrhovitu uporabu IKT-a te vje\u0161tine kriti\u010dkoga razmi\u0161ljanja, argumentiranja, kreiranja i predstavljanja digitalnih sadr\u017eaja (u okviru elementa vrednovanja Kultura i mediji).<\/span><\/p>\n Tijekom prvoga dijela radionice u\u010denici su kroz uvodno izlaganje<\/strong> i interaktivnu aktivnost \u201eIstina ili mit<\/strong>\u201d analizirali \u010deste zablude o diskriminaciji na radnome mjestu te prepoznavali razli\u010dite oblike diskriminacije, uznemiravanja i nejednakoga postupanja. Ve\u0107ina tvrdnji koje su kriti\u010dki propitivali u\u010denici predstavljaju mitove jer kr\u0161e na\u010dela jednakoga postupanja i zabrane diskriminacije na temelju spola, trudno\u0107e ili obiteljskoga statusa. Zakoni \u0161tite pravo na jednaku pla\u0107u, roditeljski dopust, sigurnost od otkaza zbog trudno\u0107e te dostojanstvo na radu bez uznemiravanja ili predrasuda.<\/p>\n U\u010denici su potom radili unutar osam skupina na simuliranim pravnim slu\u010dajevima<\/strong> (tzv. \u201eproblemati\u010dni dosjei\u201d), pri \u010demu su uz pomo\u0107 zakonskih izvora istra\u017eivali relevantne odredbe nacionalnoga i europskoga zakonodavstva te ih primjenjivali na konkretne situacije. Zadatak je bio vrlo izazovan jer neki su u\u010denici (budu\u0107i ekonomisti) prvi put \u010ditali \u010dlanke Zakona o radu, Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije te dokumente Europske unije poput Direktive 2006\/54\/EZ,\u00a0 Direktive 2019\/1158, Direktive 2023\/970 i Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Neki su se pak u\u010denici (budu\u0107i upravni referenti) iskazali kao prav(n)i znalci. Pohvala svima!\u00a0<\/p>\n Na temelju dobivenih rezultata u\u010denici su izra\u0111ivali edukativne plakate, infografike i vodi\u010de s ciljem informiranja o pravima radnika i na\u010dinima za\u0161tite od diskriminacije. Radionica je zavr\u0161ila predstavljanjem radova i vr\u0161nja\u010dkim vrednovanjem, pri \u010demu su u\u010denici istaknuli klju\u010dne poruke o ravnopravnosti spolova, jednakosti pla\u0107a, za\u0161titi trudnica i sprje\u010davanju uznemiravanja na radnome mjestu. Odabrani kreativni radovi u\u010denika-sudionika eTwinningova projekta EUrope2Go<\/em>, bit \u0107e dodani u zbirku na platformi Canva (\u010dija \u0107e poveznica biti dodana kao prilog Tricider-raspravi<\/a> na kraju o\u017eujka).<\/p>\n Pedago\u0161ka i metodolo\u0161ka vrijednost radionica<\/strong><\/p>\n Radionica Rights, Not Roses<\/em> potvrdila je da nastava stranoga jezika mo\u017ee biti sna\u017ean alat za razvoj gra\u0111anske svijesti i pravne pismenosti. Tematiziranjem razlike izme\u0111u simboli\u010dke i strukturne jednakosti u\u010denike se potaknulo na dublje razumijevanje dru\u0161tvenih procesa, ali i na osobnu refleksiju o vlastitoj ulozi u promicanju ravnopravnosti. Suvremeni CLIL-pristup omogu\u0107io je prirodnu integraciju jezika i dru\u0161tveno relevantnih sadr\u017eaja. U\u010denici se pokazali ve\u0107u motivaciju jer je tema imala jasnu poveznicu sa stvarnim \u017eivotom; strukturirana rasprava potaknula je razvoj kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja i argumentacijskih vje\u0161tina, a siguran prostor za dijalog omogu\u0107io je izra\u017eavanje razli\u010ditih perspektiva bez polarizacije. U\u010denici su pokazali visoku razinu jezi\u010dne autonomije, a osobito je uo\u010dljiv napredak u uporabi apstraktnoga vokabulara i diskurzivnih obrazaca (expressing opinion<\/em> \/ contrast<\/em>, giving<\/em> evidence<\/em>, presenting<\/em> counterarguments<\/em>), \u0161to je bilo posebno va\u017eno u trenutcima pripreme za provjeru pisanja \u0161kolskoga eseja (opinion essay<\/em>, for-and-against essay<\/em>).<\/p>\n I radionica \u201ePrava, a ne samo cvije\u0107e\u201c ima zna\u010dajnu pedago\u0161ku i metodolo\u0161ku vrijednost jer poti\u010de interdisciplinarno u\u010denje, aktivno sudjelovanje u\u010denika, razvoj klju\u010dnih kompetencija i vi\u0161estruko vrednovanje ishoda \u2013 od usvojenosti stru\u010dnih sadr\u017eaja do medijske i informacijske pismenosti u\u010denika. Povezivanjem sadr\u017eaja iz podru\u010dja prava i Hrvatskoga jezika u\u010denici su imali priliku teorijska znanja primijeniti na konkretne \u017eivotne situacije, \u010dime se poticalo razumijevanje dru\u0161tveno va\u017enih tema poput ravnopravnosti spolova i za\u0161tite od diskriminacije u svijetu rada.<\/p>\n Nastavnici Ivan Dev\u010di\u0107 i Ivana Opa\u010dak<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nastavnici Ivan Dev\u010di\u0107 i Ivana Opa\u010dak osmislili su i izradili dva otvorena scenarija u\u010denja \u2013 jedan za radionicu pravne pismenosti \u201ePrava, a ne samo cvije\u0107e\u201c (na hrvatskome jeziku) i jedan za interdisciplinarnu CLIL radionicu Rights, Not Only Flowers (na engleskome jeziku) \u2013 povodom Me\u0111unarodnoga dana \u017eena i Mjeseca \u017eena. Oba materijala objavljena su u Edutoriju, […]<\/p>\n","protected":false},"author":826,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[58,156,38],"tags":[],"class_list":["post-308931","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-epas","category-europe2go","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/308931","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/826"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=308931"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/308931\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":308961,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/308931\/revisions\/308961"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=308931"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=308931"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=308931"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}