[et_pb_section fb_built=”1″ theme_builder_area=”post_content” _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default”][et_pb_row _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n
U sklopu obilje\u017eavanja Tjedna nevidljivih invaliditeta (18. \u2013 24. listopada)<\/strong>, u na\u0161oj su \u0161koli provedene radionice usmjerene na razvijanje empatije, razumijevanja i prihva\u0107anja razli\u010ditosti me\u0111u u\u010denicima 1. C, 2. G, 3. E i 4. A razreda. Aktivnosti su planirane i realizirane u okviru programa EPAS<\/strong> i \u0161kolskoga projekta Mozaik prava <\/strong>(2026.\/2027.), \u010diji su nositelji troje nastavnika\/st. ambasadora EP-a \u2013 mag. iur. Ivan Dev\u010di\u0107, univ. spec. oec. Valentina Bodro\u017ei\u0107-Selak i prof. Ivana Opa\u010dak.<\/p>\n Premda su se radionice razlikovale po metodama rada i obrazovnim naglascima, povezivala ih je zajedni\u010dka namjera<\/strong>: potaknuti u\u010denike na kriti\u010dko preispitivanje predrasuda, razumijevanje iskustava osoba \u010dije te\u0161ko\u0107e nisu odmah vidljive, ali mogu znatno utjecati na svakodnevni \u017eivot, u\u010denje i odnose s drugima, te osvje\u0161tavanje va\u017enosti jednakih mogu\u0107nosti, primjerene podr\u0161ke i za\u0161tite ljudskih prava. Tema je obra\u0111ena iz triju komplementarnih perspektiva \u2013 kroz osobno promi\u0161ljanje i razvoj empatije, analizu svakodnevnih situacija i pravnih na\u010dela te iskustveno u\u010denje igranjem uloga.<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_gallery _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” gallery_ids=”313632,313635,313638,313641,313644,313647,313650,313653,313656,313659,313662,313665″ show_title_and_caption=”off” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″][\/et_pb_gallery][\/et_pb_column][\/et_pb_row][et_pb_row _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content”][et_pb_column _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” type=”4_4″ theme_builder_area=”post_content”][et_pb_text _builder_version=”4.27.9″ _module_preset=”default” theme_builder_area=”post_content” hover_enabled=”0″ sticky_enabled=”0″]<\/p>\n Nevidljivi invaliditeti \u2013 tri pristupa razumijevanju, prihva\u0107anju i ostvarivanju prava<\/strong><\/p>\n 22. listopada 2026<\/strong>. na Satu razrednika<\/strong> nastavnik Ivan Dev\u010di\u0107 proveo je s u\u010denicima 1. C<\/strong> razreda radionicu<\/strong> \u201eU tu\u0111oj ko\u017ei\u201d<\/strong>. Istoj je, u vidu kolegijalne podr\u0161ke, ali i promatranja (pravne) nastavne prakse, prisustvovala nastavnica Ivana Opa\u010dak. Polazi\u0161te radionice bila je metafora sante leda: njezin vidljivi dio predstavlja ono \u0161to mo\u017eemo uo\u010diti, dok se ispod povr\u0161ine nalaze iskustva, zdravstvena stanja i te\u0161ko\u0107e koje promatra\u010du mogu ostati nepoznate.<\/p>\n U\u010denici su kroz strukturirano igranje uloga upoznavali \u010detiri zami\u0161ljena vr\u0161njaka <\/strong>koji \u017eive s dijabetesom tipa 1, anksiozno\u0161\u0107u, Hashimotovom bole\u0161\u0107u i Crohnovom bole\u0161\u0107u. Rade\u0107i u skupinama, \u010ditali su kartice likova, razgovarali o njihovim svakodnevnim izazovima i pripremali se za sudjelovanje u simuliranome okruglom stolu<\/strong>. U ulozi svojih likova govorili su o te\u0161ko\u0107ama u \u0161kolskome okru\u017eenju, reakcijama vr\u0161njaka i situacijama u kojima su njihove potrebe bile pogre\u0161no protuma\u010dene.<\/p>\n Posebno je va\u017ean bio dio radionice u kojemu su likovi odgovarali na komentare poput \u201eIzgleda\u0161 sasvim dobro, \u0161to ti fali?\u201d ili \u201eBa\u0161 je bolestan kad se pi\u0161e test\u201d. Takve su situacije poslu\u017eile za promi\u0161ljanje o tome kako naizgled usputne primjedbe mogu produbiti osje\u0107aj nerazumijevanja i nepovjerenja. Nakon izlaska iz uloga u\u010denici su sudjelovali u raspravi \u201eSla\u017eem se \u2013 ne sla\u017eem se\u201d<\/strong>, tijekom koje su obrazlagali svoje stavove o ozbiljnosti nevidljivih bolesti, pravu na privatnost i za\u0161titu zdravstvenih podataka, potrebi za prilagodbama i neprimjerenosti \u0161ala na ra\u010dun tu\u0111ega zdravlja.<\/p>\n Radionica je obuhvatila i pravnu dimenziju<\/strong> za\u0161tite osoba s invaliditetom, osobito zabranu diskriminacije i va\u017enost prilagodbi koje omogu\u0107uju ravnopravno sudjelovanje. U\u010denici su promi\u0161ljali o razlici izme\u0111u jednakoga postupanja prema svima i osiguravanja jednakih mogu\u0107nosti za svakoga. Zavr\u0161ne izlazne kartice<\/strong> omogu\u0107ile su im da izdvoje misao koju nose sa sobom, komentar koji vi\u0161e ne \u017eele izgovarati te postupak kojim mogu pridonijeti izgradnji uklju\u010divoga razrednog ozra\u010dja.<\/p>\n Iskustveno u\u010denje ovdje je poslu\u017eilo kao sredstvo za razvoj perspektive drugoga. Igranje uloga nije bilo usmjereno na opona\u0161anje simptoma ili trivijaliziranje bolesti, nego na razumijevanje misli, osje\u0107aja i potreba osoba koje se u svakodnevici mogu susretati s pogre\u0161nim tuma\u010denjima vlastitoga pona\u0161anja.<\/p>\n 23. listopada 2026<\/strong>. na Satu razrednika<\/strong> nastavnica Valentina Bodro\u017ei\u0107-Selak provela je s u\u010denicima 4. A<\/strong> razreda radionicu<\/strong> \u201eNe vidi\u0161 sve \u2013 invaliditet nije uvijek vidljiv\u201d<\/strong>, te pro\u0161irila temu povezivanjem svakodnevnih iskustava s pravima osoba s invaliditetom. Polaze\u0107i od razlike izme\u0111u onoga \u0161to mo\u017eemo uo\u010diti i onoga \u0161to o drugoj osobi ne mo\u017eemo znati samo na temelju njezina izgleda, u\u010denici su propitivali ra\u0161irene pretpostavke o zdravstvenim te\u0161ko\u0107ama i invaliditetu.<\/p>\n Aktivnost \u201eMit ili \u010dinjenica?\u201d<\/strong> omogu\u0107ila je prepoznavanje i argumentirano osporavanje predrasuda<\/strong>, primjerice da osoba bez vidljivih pomagala ne mo\u017ee imati invaliditet, da je potreba za dodatnim vremenom nepravedna prednost ili da imamo pravo ispitivati druge o njihovoj dijagnozi iz znati\u017eelje. U skupinskome radu u\u010denici su analizirali problemske situacije<\/strong> povezane s kroni\u010dnom bole\u0161\u0107u, o\u0161te\u0107enjem sluha, zapo\u0161ljavanjem i isklju\u010divanjem iz dru\u0161tvenih aktivnosti. Pritom su prepoznavali prepreke, izdvajali predrasude koje ih dodatno produbljuju te predlagali konkretna rje\u0161enja koja omogu\u0107uju ravnopravnije sudjelovanje.<\/p>\n Poseban dio radionice bio je posve\u0107en upoznavanju temeljnih prava osoba s invaliditetom<\/strong>, uklju\u010duju\u0107i pravo na jednakost i za\u0161titu od diskriminacije, obrazovanje, rad, pristupa\u010dnost, privatnost i samostalno odlu\u010divanje. Razmatranjem primjera iz \u0161kolskoga i radnoga okru\u017eenja u\u010denici su povezivali pravna na\u010dela sa situacijama u kojima je potrebno prepoznati mogu\u0107u povredu prava i razmotriti kome se obratiti za pomo\u0107. Zavr\u0161nom aktivno\u0161\u0107u promi\u0161ljali su o promjenama koje sami mogu ostvariti u razredu, na budu\u0107emu radnom mjestu i u \u0161iroj zajednici.<\/p>\n Sredi\u0161nja poruka ove radionice bila je da podr\u0161ka mora uva\u017eavati dostojanstvo, privatnost i samostalnost osobe. Pravilo<\/strong> \u201ePitaj \u2013 saslu\u0161aj \u2013 po\u0161tuj\u201d<\/strong> sa\u017eelo je prakti\u010dne korake kojima se mo\u017ee izbje\u0107i ne\u017eeljeno nametanje pomo\u0107i, umanjivanje tu\u0111ih pote\u0161ko\u0107a ili zadiranje u osobne granice. Time je tema nevidljivih invaliditeta dobila i va\u017enu gra\u0111ansku i pravnu dimenziju: razumijevanje drugih treba se odra\u017eavati u konkretnim postupcima i po\u0161tivanju njihovih prava.<\/p>\n 23. <\/strong>listopada 2026<\/strong>. prof. Ivana Opa\u010dak provela je radionicu Step Forward<\/em><\/strong> (u okviru nastavne teme Time to Learn \u2013 Different, Not Less<\/em><\/strong>) na nastavi Engleskoga jezika u 2. G<\/strong> te radionicu Korak naprijed<\/em><\/strong> na Satu razrednika u 3. E<\/strong> razredu; iste su u\u010denike potaknule na promi\u0161ljanje o vlastitim iskustvima i na\u010dinu na koji do\u017eivljavaju druge ljude. Tijekom uvodne interaktivne<\/strong> igre<\/strong> \u201eIstupi ako\u2026\u201d<\/strong>, odnosno Step Forward<\/em><\/strong>, u\u010denici su prepozna(va)li situacije u kojima su se (ba\u0161 svi) susreli s umorom, zabrinuto\u0161\u0107u ili osje\u0107ajem preoptere\u0107enosti koje okolina nije primijetila, kao i one u kojima im je bilo potrebno vi\u0161e vremena, dodatno obja\u0161njenje ili podr\u0161ka.<\/p>\n Uslijedio je rad u parovima, tijekom kojega su u\u010denici analizirali devet<\/strong> pri\u010da osoba suo\u010denih s te\u0161ko\u0107ama <\/strong>(iz devet razli\u010ditih kategorija) koje nisu nu\u017eno vidljive drugima. Razmatrali su emocionalne posljedice nerazumijevanja, utjecaj neprimjerenih komentara i mogu\u0107nosti prilagodbe \u0161kolskih aktivnosti. Poseban je naglasak stavljen na pitanje kako se osoba mo\u017ee osje\u0107ati kada je drugi pogre\u0161no procijene, smatraju da pretjeruje ili njezine te\u0161ko\u0107e protuma\u010de kao nedostatak truda. Predstavljaju\u0107i likove iz pri\u010da u prvome licu, u\u010denici su imali priliku sagledati situacije iz perspektive druge osobe. Time su potaknuti na promi\u0161ljanje o va\u017enosti suosje\u0107anja, strpljenja i uva\u017eavanja individualnih potreba.<\/p>\n Sredi\u0161nja poruka aktivnosti sa\u017eeta je u pitanju: \u201eJesmo li ikada nekoga procijenili na temelju onoga \u0161to smo vidjeli, a da nismo znali \u0161to pro\u017eivljava?\u201d To je pitanje potaknulo razmi\u0161ljanje o tome koliko \u010desto zaklju\u010dujemo o drugima na temelju njihova pona\u0161anja ili vidljivih sposobnosti, ne uzimaju\u0107i u obzir okolnosti koje nam nisu poznate. Nevidljive te\u0161ko\u0107e mogu utjecati na koncentraciju, razumijevanje, komunikaciju, emocionalno stanje i sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima, a njihova nevidljivost ne umanjuje njihovu va\u017enost.<\/p>\n Zavr\u0161nom refleksijom<\/strong>, u kojoj su dovr\u0161avali re\u010denice o onome \u0161to bi \u017eeljeli da drugi razumiju, o postupcima koji im ne poma\u017eu u te\u0161kim trenutcima i o na\u010dinima na koje bi se osje\u0107ali prihva\u0107enije, u\u010denici su dodatno osvijestili va\u017enost obzirne komunikacije i po\u0161tovanja osobnih granica. Ovakav pristup stavio je naglasak na emocionalnu i socijalnu dimenziju uklju\u010divosti. U\u010denici su imali priliku promi\u0161ljati o vlastitoj ranjivosti, ali i o odgovornosti koju imaju u odnosima s vr\u0161njacima. Razvijanje empatije pritom nije zna\u010dilo pretpostavljati da znamo kako se druga osoba osje\u0107a, nego prepoznati granice vlastitoga razumijevanja i biti spreman saslu\u0161ati njezino iskustvo.<\/p>\n Va\u017ean dio aktivnosti (koji \u010dini klju\u010dnu komponentu programa EPAS) bilo je i upoznavanje u\u010denika sa zakonodavnim okvirom za\u0161tite prava osoba s invaliditetom. U\u010denici su prou\u010davali Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom<\/strong>, me\u0111unarodni pravno obvezuju\u0107i dokument koji je Republika Hrvatska ratificirala 2008. i koji predstavlja temelj za razvoj nacionalnoga zakonodavstva i politika usmjerenih na za\u0161titu prava osoba s invaliditetom. Tako\u0111er su istra\u017eili informacije na slu\u017ebenim stranicama Europske komisije o dokumentu Unija ravnopravnosti: Strategija o pravima osoba s invaliditetom za razdoblje 2021. \u2013 2030.<\/strong>, kojim se promi\u010du ravnopravnost, pristupa\u010dnost, samostalnost, uklju\u010divanje u dru\u0161tvo i jednako sudjelovanje osoba s invaliditetom u svim podru\u010djima \u017eivota.<\/p>\n Povezuju\u0107i zakonska na\u010dela s primjerima iz svakodnevnoga \u017eivota i \u0161kolskoga okru\u017eenja, u\u010denici su zaklju\u010dili da prava osoba s invaliditetom ne smiju ostati samo zapisana u zakonima i strate\u0161kim dokumentima, nego se moraju ostvarivati kroz konkretne postupke, razumijevanje i uklanjanje prepreka<\/strong>. Ravnopravnost ne zna\u010di da svi moraju u\u010diti, raditi i sudjelovati na jednak na\u010din, nego da svatko treba imati odgovaraju\u0107u podr\u0161ku i jednake mogu\u0107nosti za sudjelovanje. Osvijestili su i va\u017enost prepoznavanja nevidljivih te\u0161ko\u0107a, po\u0161tovanja individualnih potreba te odgovornosti svakoga pojedinca u stvaranju uklju\u010divoga okru\u017eenja bez predrasuda i diskriminacije.<\/p>\n \u0160kola kao prostor prihva\u0107anja i podr\u0161ke \u2013 uklju\u010divost se gradi svakodnevnim postupcima<\/strong><\/p>\n Tri razli\u010dite radionice pokazale su da se o nevidljivim invaliditetima mo\u017ee u\u010diti iz razli\u010ditih polazi\u0161ta. Osobna refleksija omogu\u0107uje prepoznavanje vlastitih iskustava i osje\u0107aja; analiza problemskih situacija razvija sposobnost prepoznavanja prepreka i osmi\u0161ljavanja primjerene podr\u0161ke; iskustveno u\u010denje otvara prostor za promjenu perspektive i kriti\u010dko preispitivanje ustaljenih stavova. Povezivanjem tih pristupa tema prestaje biti samo predmet informiranja i postaje prilika za promi\u0161ljanje o odgovornosti pojedinca i zajednice.<\/p>\n Obilje\u017eavanje Tjedna nevidljivih invaliditeta podsjetnik je da inkluzivno \u0161kolsko okru\u017eenje ne nastaje samo poznavanjem pojmova i propisa. Ono se oblikuje na\u010dinom na koji razgovaramo, reagiramo na tu\u0111e te\u0161ko\u0107e, po\u0161tujemo privatnost i prilago\u0111avamo uvjete sudjelovanja razli\u010ditim potrebama u\u010denika. Pritom je va\u017eno da nitko ne mora javno iznositi svoje zdravstveno stanje kako bi zaslu\u017eio razumijevanje i po\u0161tovanje.<\/p>\n Provedene aktivnosti ujedno su potvrdile va\u017enost povezivanja odgojno-obrazovnoga rada s gra\u0111anskim obrazovanjem i pou\u010davanjem o ljudskim pravima<\/strong>. U okviru \u0161kolskoga projekta Mozaik prava (2026.\/2027.)<\/strong>, u\u010denici su dobili priliku promi\u0161ljati o tome kako se na\u010dela ravnopravnosti, dostojanstva i nediskriminacije ostvaruju u neposrednoj okolini te kako i sami mogu pridonijeti njihovoj primjeni.<\/p>\n Nevidljive te\u0161ko\u0107e ne mo\u017eemo uvijek prepoznati, ali mo\u017eemo birati na\u010din na koji \u0107emo se odnositi prema drugima<\/strong>. Upravo u toj svakodnevnoj odluci \u2013 da ne donosimo zaklju\u010dke bez dovoljno informacija, da saslu\u0161amo i da po\u0161tujemo tu\u0111e granice \u2013 po\u010dinje stvaranje zajednice u kojoj razli\u010ditost nije razlog za isklju\u010divanje, nego poticaj za razumijevanje i solidarnost.<\/p>\n Nastavnici Ivan Dev\u010di\u0107, Valentina Bodro\u017ei\u0107-Selak i Ivana Opa\u010dak<\/p>\n (nositelji projekta Mozaik prava, 2026.\/2027.)<\/p>\n [\/et_pb_text][\/et_pb_column][\/et_pb_row][\/et_pb_section]<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U sklopu obilje\u017eavanja Tjedna nevidljivih invaliditeta (18. \u2013 24. listopada), u na\u0161oj su \u0161koli provedene radionice usmjerene na razvijanje empatije, razumijevanja i prihva\u0107anja razli\u010ditosti me\u0111u u\u010denicima 1. C, 2. G, 3. E i 4. A razreda. Aktivnosti su planirane i realizirane u okviru programa EPAS i \u0161kolskoga projekta Mozaik prava (2026.\/2027.), \u010diji su nositelji troje […]<\/p>\n","protected":false},"author":826,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_et_pb_use_builder":"on","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","footnotes":""},"categories":[58,177,38],"tags":[],"class_list":["post-313623","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-epas","category-mozaik-prava","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/313623","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/826"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=313623"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/313623\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":313668,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/313623\/revisions\/313668"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=313623"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=313623"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=313623"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}\n
\n
\n