Tijekom ožujka i travnja 2025. prof. Opačak sudjelovala je u četverotjednom online tečaju Teach Europe: A Classroom’s Roadmap to Europe na platformi European Schoolnet Academy (u trajanju od 16 sati). U ožujku su obrađeni moduli Europe in my classroom, Europe in daily life, Teaching for active citizenship i Looking at the future, a u travnju su sudionici imali priliku izraditi i vrednovati vlastite obrazovne scenarije (kao i tri scenarija kolega diljem Europe). Gotovo svi nastavnici (iz Grčke, Rumunjske i Hrvatske) koji surađuju na eTwinningovu projektu EPASsionates završili su ovaj tečaj i upravo su njihovi suradnički obrazovni scenariji predstavljeni i vrednovani tijekom procesa učenja.
Ciljevi su tečaja bili sljedeći:
- razumjeti razliku između poučavanja za Europu i poučavanja o Europi te zašto su oba pristupa danas važna;
- prepoznati ključne zabrinutosti učenika u vezi s europskim društvom i budućnošću te vrijednosti koje iza njih stoje;
- dekonstruirati pojam europskoga identiteta i njegov značaj u obrazovanju;
- istražiti kako članstvo u EU-u utječe na svakodnevni život – od putovanja do održivosti – i procijeniti njegovu vrijednost;
- raditi s nastavnim materijalima, isprobanim u učionici, za učinkovito poučavanje o Europi i aktivnom građanstvu;
- osmisliti primjenjive obrazovne aktivnosti koje potiču kritičko razmišljanje i aktivno građanstvo.
Kako je navedeno na mrežnoj stranici organizatora MOOC Teach Europe: a classroom’s roadmap to Europe, danas, kada podjele u društvu i dezinformacije u medijskome prostoru predstavljaju izazov za zajedničke vrijednosti, važnije je nego ikad poticati razumijevanje, kritičko razmišljanje i osjećaj zajedništva među mladim Europljanima. Poučavanje o europskoj povijesti, vrijednostima i identitetu može i treba biti put prema razvijanju osjećaja pripadnosti kod mladih te poticaj za njihovo aktivno sudjelovanje u demokratskim procesima.
Cilj je ovoga tečaja bio osnažiti učitelje i nastavnike da poučavaju o Europi i za Europu, koristeći u učionici isprobane materijale prilagođene različitim nastavnim predmetima (kako u području prirodoslovlja i matematike, tako i u društveno-humanističkim znanostima). Tijekom tečaja sudionici su imali priliku vrednovati i dekonstruirati vlastite predodžbe o europskome identitetu i vrijednostima, važnosti Europske unije u svakodnevnom životu te o važnosti sudjelovanja u europskim demokratskim procesima.
Prof. Opačak, već upoznata s većim dijelom tematike seminara (jer kao koordinatorica programa EPAS u našoj školi s učenicima već šestu godinu zaredom radi upravo na jačanju europske dimenzije obrazovanja i građanstva), s kolegicom iz Rumunjske izradila je scenarij poučavanja za dva nastavna sata Engleskoga jezika Understanding Participatory Democracy (koji sadrži elemente CLIL- i STEM-metodologije, obrađuje četiri cilja Održivoga razvoja, potiče uporabu europskih nastavnih materijala, kritičko i kreativno mišljenje te svrhovitu i etičku uporabu alata umjetne inteligencije). Scenarij poučavanja dostupan je OVDJE.
Kako je navedeno u kritičkim osvrtima troje kolega koji su vrednovali scenarij poučavanja prof. Opačak, scenarij integrira središnje europske teme (poput klimatskih promjena, održivosti i svakodnevne primjene demokratskih načela), istražujući participativnu demokraciju kao političku i građansku vrijednost u kontekstu Europske unije. Jasno je (navedeno) da će učenici do kraja dvosata razumjeti načela participativne demokracije, prepoznati načine aktivnoga uključivanja u demokratsko društvo te procijeniti utjecaj individualnih i kolektivnih akcija. Ciljevi su konkretni i mjerljivi (npr. korištenjem studija slučaja i grupnih rasprava za procjenu razumijevanja) te razvijaju ključne vještine za školu i život – kritičko i kreativno razmišljanje, digitalno kreiranje, suradnju i međukulturnu komunikaciju, koje su ključne za aktivno građanstvo. Ciljevi su dobro usklađeni s Bloomovom taksonomijom jer od učenika zahtijevaju prelazak od osnovnoga razumijevanja demokratskih koncepata do analize i evaluacije primjera iz stvarnoga života. Uključivanje studija slučaja temeljenih na projektima koje pokreću građani (od organiziranja zajednice do okolišnih inicijativa) učinkovito povezuje teorijsko razumijevanje demokracije s praktičnim primjerima. Ovakav pristup naglašava kako europske vrijednosti prožimaju svakodnevni život i priprema učenike da promisle o vlastitoj ulozi budućih europskih građana. Implementacija scenarija poučavanja uslijedit će nakon blagdana, kao dio pripreme za obilježavanje Dana Europe u školi.
Tijekom tečaja prof. Opačak ponovno je osvijestila važnost poticanja kritičkoga mišljenja kod mladih i ohrabrivanja učenika na aktivno građanstvo, kako bi i sami mogli pridonijeti oblikovanju Europe. Vjerujemo da će (ne samo) ambasadori Europskoga parlamenta naše škole znati iskoristiti prilike za učenje (uz uporabu novih radnih materijala) koje će im u nastavku realizacije programa EPAS nastavnica ponuditi.
Ivana Opačak, prof.