Anketa za učenike i roditelje Ekonomsko-birotehničke škole provedena je od 4. do 10. veljače 2026. godine putem Google obrasca, a poveznica na anketu bila je dostupna na Informativki u e-dnevniku. Od ukupno 387 učenika škole, anketu je ispunilo 229 učenika i 93 roditelja, što predstavlja dobar i relevantan uzorak za analizu.
Cilj ankete bio je ispitati razloge sve češćih izostanaka učenika, koji su posljednjih godina postali jedan od izraženijih problema u školstvu, kao i stavove učenika i roditelja o uzrocima takvog stanja. Dobiveni podaci omogućuju dublje razumijevanje problema te predstavljaju polazište za promišljanje mogućih rješenja i unapređenje školskog okruženja.
ANALIZA ANKETE O IZOSTANCIMA UČENIKA
U cilju boljeg razumijevanja razloga izostajanja učenika s nastave, u školi je provedena anonimna anketa u kojoj je sudjelovalo 229 učenika, što čini 59 % ukupnog broja učenika škole (387). Odaziv je visok i omogućuje pouzdanu analizu stavova i iskustava učenika.
Anketa je obuhvatila tvrdnje na Likertovoj skali, pitanja višestrukog izbora te otvorena pitanja u kojima su učenici mogli slobodno izraziti svoje mišljenje.
1. Redovitost dolaska i odnos prema nastavi
Većina učenika (68,6 %) izjavljuje da redovito dolazi na nastavu, čak i kada im se ne da, što upućuje na relativno razvijenu svijest o školskim obvezama. Međutim, manji, ali ne zanemariv dio učenika (13,6 %) ne slaže se s tom tvrdnjom, što znači da otprilike svaki sedmi učenik priznaje neredovit dolazak.
Istovremeno, velika većina učenika (više od 70 %) smatra da nadoknađivanje propuštenog gradiva ne predstavlja velik problem, što može smanjiti osjećaj rizika vezan uz izostanke.
2. Razlozi izostanaka – što učenici navode
Kada su učenici navodili razloge izostajanja, bolest je očekivano najčešći odgovor (97,4 %). No, uz to se jasno ističu i drugi razlozi:
- umor i nespavanje (30 %)
- nespremnost za test (26 %)
- strah od ispitivanja (17,5 %)
- nezanimljiva nastava (14 %)
- „nije mi se dalo“ (11,4 %)
Zanimljivo je da su loši odnosi u razredu i dopuštenje roditelja za ostanak kod kuće rijetko navođeni razlozi, što pokazuje da izostanci uglavnom nisu posljedica obiteljskih ili socijalnih problema, nego školskog opterećenja, pritiska i umora.
3. Pravila, roditelji i škola – gdje nastaje problem?
Rezultati pokazuju da:
- 77,3 % učenika zna pravila i posljedice čestih izostanaka
- 79,5 % učenika navodi da roditelji prate njihove izostanke i razgovaraju s njima
To znači da problem izostanaka nije povezan s neinformiranošću ili nezainteresiranošću roditelja.
Međutim, samo 55,5 % učenika smatra da se izostanci u školi shvaćaju ozbiljno, dok gotovo petina učenika smatra suprotno, a četvrtina je neodlučna. To upućuje na percepciju nedosljednosti u primjeni pravila.
4. Nastava, motivacija i osjećaj priznanja
Jedan od najslabijih rezultata odnosi se na prilagođenost nastave učenicima smjera:
- samo 39,7 % učenika smatra da je nastava većinom prilagođena njihovom smjeru
- 31 % smatra da nije
Još jedan zabrinjavajući podatak jest da:
- samo 35 % učenika osjeća da se njihov trud prepoznaje kada redovito dolaze
- dok se 40 % učenika s tom tvrdnjom ne slaže
Ovi rezultati ukazuju na pad motivacije, osobito kod učenika koji se trude, ali nemaju osjećaj da se njihov trud vidi i cijeni.
5. Što bi učenike stvarno motiviralo?
Na pitanje što bi ih stvarno motiviralo da rjeđe izostaju, učenici su (uz mogućnost odabira tri odgovora) najčešće birali:
- manje provjera znanja u kratkom razdoblju (69 %)
- zanimljiviji način rada na satu (59 %)
- više razumijevanja nastavnika (54,6 %)
- nagrade ili priznanja za redovitost (43,2 %)
Samo 4,8 % učenika smatra da su potrebna jasnija pravila, što dodatno potvrđuje da pravila nisu glavni problem.
6. Otvoreni odgovori – glas učenika
U otvorenim pitanjima velik broj učenika navodi da „nema prijedloga“ ili da se „ništa ne može promijeniti“, što upućuje na zasićenost i nepovjerenje u mogućnost promjena.
Međutim, učenici koji su dali konkretne prijedloge vrlo su dosljedni i ponavljaju iste teme:
- smanjenje broja testova i usmenih ispitivanja
- bolja organizacija provjera među predmetima
- zanimljivija, praktičnija i smislenija nastava
- više poštovanja, razumijevanja i pravednosti
- prilagodba početka nastave i uvjeta za putnike
- sigurnija i ugodnija školska klima bez straha i ponižavanja
Važno je istaknuti da su pojedini odgovori ukazivali na osjećaj straha, nepravde i stresa, što se ne smije zanemariti.
7. Spremnost učenika na osobnu promjenu
Na pitanje što su osobno spremni promijeniti, velik dio učenika odgovara da ne vidi potrebu za promjenom jer već redovito dolazi. Manji dio navodi spremnost na:
- redovitije učenje
- bolju organizaciju vremena
- smanjenje izostanaka
To pokazuje da učenici ne doživljavaju sebe kao glavni uzrok problema, već da promjene vide kao zajedničku odgovornost škole i učenika.
8. Zaključak
Rezultati ankete jasno pokazuju da izostanci učenika nisu prvenstveno posljedica neodgovornosti, neznanja ili nezainteresiranosti, nego su povezani s:
- preopterećenošću učenika
- nagomilanim provjerama znanja
- umorom i ranim početkom nastave
- nedovoljnom motivacijom i osjećajem priznanja
- kvalitetom odnosa i školske klime
Učenici ne traže ukidanje pravila ni ocjenjivanja, već razumniji tempo, smisleniju nastavu i odnos temeljen na poštovanju.
Ova anketa daje vrijedan i iskren uvid u iskustvo učenika. Rezultati ne upućuju na problem „nediscipline“, već na potrebu za uravnoteženijim i motivirajućim školskim okruženjem. Upravo u tom prostoru leži najveći potencijal za smanjenje izostanaka i jačanje kvalitete školskog života.
Vrijeme će pokazati u kojoj će mjeri modularni pristup nastavi, koji uključuje naglasak na praktičnu i projektnu nastavu te snažniju koordinaciju između profesora i nastavnih predmeta odnosno modula, odgovoriti na izazove koje su učenici jasno istaknuli – osobito na zamor školom, preopterećenost i osjećaj nepovezanosti sadržaja. Očekuje se da takav pristup, bude li dosljedno i kvalitetno proveden, može pridonijeti većoj motivaciji učenika i smanjenju izostanaka.
9. Moguće mjere za poboljšanje
Na temelju rezultata ankete predlažu se sljedeće smjernice:
- bolja koordinacija provjera znanja među predmetima
- smanjenje broja provjera u kratkom razdoblju
- veći naglasak na praktičnu i projektnu nastavu
- jasnije i dosljednije provođenje pravila
- sustavno prepoznavanje i pohvala redovitosti
- jačanje školske klime, dijaloga i međusobnog poštovanja
- razmatranje organizacijskih prilagodbi (početak nastave, putnici)
ANALIZA ANKETE ZA RODITELJE
Rezultati ankete za roditelje o izostancima učenika
U anketi o izostancima učenika sudjelovala su 93 roditelja. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u stavove roditelja o redovitom dolasku u školu, načinu opravdavanja izostanaka, odgovornosti roditelja te mogućnostima unapređenja suradnje škole i obitelji.
1. Stavovi o odgovornosti i pravilima
Rezultati jasno pokazuju visoku razinu roditeljske odgovornosti:
- 90 % roditelja smatra redoviti dolazak u školu svojom roditeljskom odgovornošću.
- 93 % roditelja navodi da zna točan broj izostanaka svog djeteta.
- 88 % roditelja izostanke opravdava samo kada za to postoji opravdan razlog.
- 86 % roditelja spremno je postaviti jasnije granice oko dolaska u školu.
- Više od 80 % roditelja smatra da škola jasno postavlja pravila i posljedice izostanaka.
Ovi podaci upućuju na snažnu svijest roditelja o važnosti redovitog pohađanja nastave te na spremnost za suradnju i dosljednost u postavljanju granica.
Istodobno, oko dvije trećine roditelja smatra da se izostanci ponekad previše olako opravdavaju, što otvara prostor za dodatno usuglašavanje kriterija i ujednačenu praksu.
2. U kojim situacijama roditelji opravdavaju izostanke?
Najčešći razlog opravdavanja izostanka je bolest (91 roditelj). Slijede:
- obiteljske obveze (36),
- sport i natjecanja (21),
- psihička iscrpljenost (17),
- strah od provjere znanja (4),
- nespremnost (6).
U pojedinačnim odgovorima navode se i odlasci liječniku, smrtni slučajevi, povremena putovanja i slične iznimne situacije.
Iz odgovora je vidljivo da većina roditelja izostanke opravdava u realnim i opravdanim okolnostima, prvenstveno zdravstvenim. Ipak, podatak o psihičkoj iscrpljenosti i manjem broju slučajeva nespremnosti pokazuje da dio roditelja reagira i na preopterećenost djece.
3. Što bi, prema mišljenju roditelja, smanjilo izostanke?
U otvorenim odgovorima izdvajaju se tri glavne skupine prijedloga:
a) Veća roditeljska odgovornost i dosljednost
Roditelji često naglašavaju potrebu za:
- čvršćim granicama kod kuće,
- manjom mogućnošću olakog opravdavanja,
- strožim kriterijima i jasnijim posljedicama.
b) Jasnija pravila i dosljedna primjena sankcija
Dio roditelja smatra da bi pomoglo:
- ograničavanje roditeljskog opravdavanja sati,
- obvezne liječničke potvrde kod većeg broja izostanaka,
- brža reakcija škole kod učestalih izostanaka.
c) Smanjenje pritiska i bolja organizacija nastave
Značajan broj roditelja navodi:
- potrebu ravnomjernijeg rasporeda testova i usmenih provjera,
- smanjenje opterećenja i stresa,
- više praktične i interaktivne nastave,
- bolju informiranost o nastavnim modelima.
Pojedini roditelji ističu i važnost sigurnog i poticajnog školskog okruženja te smanjenja vršnjačkog nasilja.
4. Na koje su promjene roditelji spremni?
Većina roditelja navodi da je spremna prihvatiti sve razumne promjene koje su u interesu djece. Spominju se:
- podrška strožim pravilima,
- ograničenje opravdavanja izostanaka,
- veća suradnja sa školom,
- češći osobni dolasci na razgovore,
- jače postavljanje granica kod kuće.
Dio roditelja predlaže i zabranu mobitela u školi, dok manji broj smatra da promjene nisu potrebne jer njihova djeca izostaju isključivo zbog bolesti.
Općenito, odgovori pokazuju visoku spremnost na suradnju i preuzimanje odgovornosti.
5. Suradnja škole i roditelja
Velik broj roditelja ističe da je suradnja sa školom i razrednicima dobra, korektna i dostupna. Ipak, u prijedlozima se pojavljuju sljedeće potrebe:
- češća i otvorenija komunikacija,
- manje formalnosti, više neposrednog razgovora,
- pravovremeni kontakt kod učestalih izostanaka,
- jasniji i ujednačeniji kriteriji na razini škole,
- bolja informiranost o organizacijskim i nastavnim promjenama.
Naglašava se važnost međusobnog poštovanja i partnerskog odnosa.
Zaključak
Rezultati ankete pokazuju da roditelji u velikoj mjeri:
- smatraju redoviti dolazak u školu svojom odgovornošću,
- prate izostanke svoje djece,
- opravdavaju ih prvenstveno u opravdanim situacijama,
- spremni su na suradnju i prihvaćanje promjena.
Istodobno, roditelji prepoznaju da problem izostanaka nije jednostavan. On uključuje roditeljsku dosljednost, školske zahtjeve, razinu stresa učenika, organizaciju provjera znanja i kvalitetu međusobne komunikacije.
Ključna poruka ankete jest da postoji čvrsta osnova za zajedničko djelovanje škole i roditelja. Rješenja se ne nalaze isključivo u strožim mjerama, niti isključivo u popuštanju zahtjeva, već u ravnoteži između jasnih pravila, odgovornosti i razumijevanja.
Škola će rezultate ankete uzeti u obzir pri planiranju daljnjih mjera i aktivnosti s ciljem jačanja redovitosti dolaska učenika i kvalitetnije suradnje s roditeljima.
Anketu provela i obradila: Marija Deanković, školska knjižničarka