Nastavnici Ivan Devčić i Ivana Opačak osmislili su i izradili dva otvorena scenarija učenja – jedan za radionicu pravne pismenosti „Prava, a ne samo cvijeće“ (na hrvatskome jeziku) i jedan za interdisciplinarnu CLIL radionicu Rights, Not Only Flowers (na engleskome jeziku) – povodom Međunarodnoga dana žena i Mjeseca žena. Oba materijala objavljena su u Edutoriju, CARNET-ovu repozitoriju za razmjenu, pohranu i pretraživanje digitalnih obrazovnih sadržaja.
Integrirani CLIL-sat engleskoga jezika o simboličkoj i strukturnoj ravnopravnosti uoči Dana žena
Obrazovni scenarij Rights, Not Only Flowers, koji povezuje sadržaje građanskoga odgoja, pravne pismenosti i stranoga jezika, izvorno je razvijen u okviru programa EPAS te međunarodnoga eTwinningova projekta Europe2Go, a njegova je provedba prilagođena uzrastu i jezičnoj razini učenika te ishodima međunarodne suradnje.
3. i 4. ožujka 2026., na nastavi engleskoga jezika u 3. c i 3. e razredu (uz korelaciju sa Satom razrednika u 2. e razredu), prof. Opačak implementirala je jedan dio obrazovnoga scenarija – Lesson 1: Rights, Not Roses, koji se tematski uklopio u cjelinu Modern Society (Unit 8, Focus 3). Tijekom ožujka nastavnici iz Grčke, Rumunjske i Španjolske – partneri u projektu EUrope2Go – implementirali su isti scenarij učenja u svojim razredima, a učenici su dobili zadatak kreirati tematske digitalne sadržaje i sudjelovati u online debati na platformi Tricider (na OVOJ poveznici). Online debata bit će otvorena do kraja ožujka, a kreativni radovi bit će objedinjeni u zbirci na platformi Canva (čija će poveznica biti dodana kao prilog raspravi).
Polazišna ideja nastavnoga sata bila je preispitati percepciju Međunarodnoga dana žena – obilježava li se on prvenstveno simboličkim gestama (cvijeće, čestitke, darovi) ili podsjećanjem na povijesnu borbu za radnička i politička prava žena. Opći integrirani ishod bio je razvijati sposobnost učenika da kritički analiziraju društvene fenomene, razlikuju simboličku i strukturnu jednakost te argumentirano izražavaju stavove u strukturiranoj raspravi. Jezični ishodi uključivali su uporabu stručnoga vokabulara (poput gender equality, discrimination, equal pay, rights / suffrage, labour movement, representation), osobito važnoga učenicima 3. c razreda (budućim upravnim referentima) te razvoj vještina usmenoga argumentiranja i refleksivnoga pisanja.
Sat je započeo projekcijom vizualnih poticaja (ruže i pokloni, povijesne fotografije radnica s početka 20. stoljeća, povijesni i suvremeni prosvjedi za ravnopravnost), a vizualna je provokacija rezultirala povećanom motivacijom i emocionalnim angažmanom. Već je u ovoj fazi uočena razlika u percepciji – većina učenika najprije je povezivala 8. ožujka s darivanjem, dok je manji broj istaknuo njegovu aktivističku dimenziju. Uslijedila je kratka anketa o tome što žene „obično dobivaju“ 8. ožujka. Odgovori su sistematizirani u dvije kategorije – Flowers & Gifts i Rights & Equality, što je otvorilo prostor za diskusiju o simbolici i društvenim očekivanjima. Zanimljivo, samo je dvoje učenika (u tri razredna odjeljenja) ponudilo odgovore koji su svrstani u drugu kategoriju – velika većina „darova“ u prvoj kategoriji dodatno je naglasila potrebu promišljanja o tome što novcem ne možemo kupiti, a ima neprocjenjivu vrijednost.
Učenicima je potom predstavljen povijesni kontekst – prosvjedi radnica u New Yorku 1908., prijedlog uvođenja međunarodnoga dana žena 1910. na inicijativu Clare Zetkin te prvo obilježavanje u europskim državama (1911.). Retorička provokacija – pitanje Mislite li da su žene marširale kako bi im jednoga dana netko poklonio čokoladu? – izazvala je smijeh, ali i ozbiljnu refleksiju. Učenici su potom navodili suvremene izazove: razlike u plaćama, stereotipe, nedovoljnu zastupljenost žena na vodećim pozicijama, problem nasilja i sigurnosti…
U središnjemu dijelu nastavnoga sata učenici su radili u manjim skupinama, analizirajući i braneći zadane tvrdnje, primjerice Međunarodni dan žena postao je previše komercijalan, Simbolične geste poput darivanja cvijeća jesu važne, Ravnopravnost je u našemu društvu već postignuta… Rasprave su pokazale visoku razinu angažmana, osobito u razredima 3. c i 3. e, gdje su učenici spontano ulazili u polemiku o pitanju „skrivene nejednakosti“. Posebno su zanimljiva i vrijedna bila svjedočanstva učenika o poštivanju žena u njihovu obiteljskome okruženju, što dokazuje kako ravnopravnost jest nešto što se može i mora učiti, usvajati, odgajati…
Učenici su zajednički definirali ključne pojmove: simbolička ravnopravnost – geste, formalno obilježavanje, objave na društvenim mrežama – te strukturna ravnopravnost – zakoni, plaće, sigurnost te zastupljenost žena u političkome životu i na vodećim pozicijama… Uočili su razliku među njima te zaključili kako simbolične geste imaju svoju vrijednost, ali ne zadiru nužno u stvarne društvene odnose i uvjete života… jer „cvijeće je lijepo, ali ne mijenja ugovore; ruže mirišu, ali prava mijenjaju živote…“
U završnome dijelu sata učenici su imali priliku napisati kratki tekst na temu Što ravnopravnost znači meni osobno – izvan darova i proslava ili kreirati tzv. poeziju zamračenja (blackout poetry) potaknutu tekstom o Clari Zetkin. Refleksije su bile zrele i osobne. Učenici su istaknuli pravo na dostojanstvo, poštovanje kao temelj jednakosti, jednake profesionalne prilike, slobodu izbora bez stereotipa, ravnotežu između privatnoga i poslovnoga života.
Međupredmetna suradnja – radionica za maturant(ic)e
16. ožujka 2026. nastavnici Ivan Devčić i Ivana Opačak organizirali su zajedničku radionicu u 4. c i 4. b razredu s ciljem upoznavanja učenika s pravnim mehanizmima zaštite ravnopravnosti spolova u svijetu rada; tijekom iste implementirali su prvi dio obrazovnoga scenarija „Prava, a ne samo cvijeće“. Drugi su dio učenici dvaju razreda odradili odvojeno, sa svojim nastavnicima. Osim što je nastavnik pravnih predmeta mogao vrednovati usvojenost stručnih sadržaja, nastavnica hrvatskoga jezika mogla je vrednovati vještinu učinkovitoga pretraživanja internetskih sadržaja kroz sigurnu i svrhovitu uporabu IKT-a te vještine kritičkoga razmišljanja, argumentiranja, kreiranja i predstavljanja digitalnih sadržaja (u okviru elementa vrednovanja Kultura i mediji).
Tijekom prvoga dijela radionice učenici su kroz uvodno izlaganje i interaktivnu aktivnost „Istina ili mit” analizirali česte zablude o diskriminaciji na radnome mjestu te prepoznavali različite oblike diskriminacije, uznemiravanja i nejednakoga postupanja. Većina tvrdnji koje su kritički propitivali učenici predstavljaju mitove jer krše načela jednakoga postupanja i zabrane diskriminacije na temelju spola, trudnoće ili obiteljskoga statusa. Zakoni štite pravo na jednaku plaću, roditeljski dopust, sigurnost od otkaza zbog trudnoće te dostojanstvo na radu bez uznemiravanja ili predrasuda.
Učenici su potom radili unutar osam skupina na simuliranim pravnim slučajevima (tzv. „problematični dosjei”), pri čemu su uz pomoć zakonskih izvora istraživali relevantne odredbe nacionalnoga i europskoga zakonodavstva te ih primjenjivali na konkretne situacije. Zadatak je bio vrlo izazovan jer neki su učenici (budući ekonomisti) prvi put čitali članke Zakona o radu, Zakona o ravnopravnosti spolova, Zakona o suzbijanju diskriminacije te dokumente Europske unije poput Direktive 2006/54/EZ, Direktive 2019/1158, Direktive 2023/970 i Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Neki su se pak učenici (budući upravni referenti) iskazali kao prav(n)i znalci. Pohvala svima!
Na temelju dobivenih rezultata učenici su izrađivali edukativne plakate, infografike i vodiče s ciljem informiranja o pravima radnika i načinima zaštite od diskriminacije. Radionica je završila predstavljanjem radova i vršnjačkim vrednovanjem, pri čemu su učenici istaknuli ključne poruke o ravnopravnosti spolova, jednakosti plaća, zaštiti trudnica i sprječavanju uznemiravanja na radnome mjestu. Odabrani kreativni radovi učenika-sudionika eTwinningova projekta EUrope2Go, bit će dodani u zbirku na platformi Canva (čija će poveznica biti dodana kao prilog Tricider-raspravi na kraju ožujka).
Pedagoška i metodološka vrijednost radionica
Radionica Rights, Not Roses potvrdila je da nastava stranoga jezika može biti snažan alat za razvoj građanske svijesti i pravne pismenosti. Tematiziranjem razlike između simboličke i strukturne jednakosti učenike se potaknulo na dublje razumijevanje društvenih procesa, ali i na osobnu refleksiju o vlastitoj ulozi u promicanju ravnopravnosti. Suvremeni CLIL-pristup omogućio je prirodnu integraciju jezika i društveno relevantnih sadržaja. Učenici se pokazali veću motivaciju jer je tema imala jasnu poveznicu sa stvarnim životom; strukturirana rasprava potaknula je razvoj kritičkoga mišljenja i argumentacijskih vještina, a siguran prostor za dijalog omogućio je izražavanje različitih perspektiva bez polarizacije. Učenici su pokazali visoku razinu jezične autonomije, a osobito je uočljiv napredak u uporabi apstraktnoga vokabulara i diskurzivnih obrazaca (expressing opinion / contrast, giving evidence, presenting counterarguments), što je bilo posebno važno u trenutcima pripreme za provjeru pisanja školskoga eseja (opinion essay, for-and-against essay).
I radionica „Prava, a ne samo cvijeće“ ima značajnu pedagošku i metodološku vrijednost jer potiče interdisciplinarno učenje, aktivno sudjelovanje učenika, razvoj ključnih kompetencija i višestruko vrednovanje ishoda – od usvojenosti stručnih sadržaja do medijske i informacijske pismenosti učenika. Povezivanjem sadržaja iz područja prava i Hrvatskoga jezika učenici su imali priliku teorijska znanja primijeniti na konkretne životne situacije, čime se poticalo razumijevanje društveno važnih tema poput ravnopravnosti spolova i zaštite od diskriminacije u svijetu rada.
Nastavnici Ivan Devčić i Ivana Opačak