U okviru nastave Radnog prava u 4. c razredu proveli smo grupni zadatak na temu spolnog uznemiravanja i uznemiravanja na radu. Iako je riječ o temi o kojoj se često govori u medijima, mladima je ona nerijetko apstraktna jer nešto što se događa „negdje drugdje“ i „nekome drugome“. Upravo zato cilj ovog zadatka bio je približiti problematiku učenicima, potaknuti ih na razmišljanje o stvarnim situacijama iz svijeta rada te ih osnažiti da prepoznaju neprihvatljiva ponašanja i znaju kako reagirati.
Naglasak nije bio samo na teorijskom znanju, već na aktivnom sudjelovanju, analizi konkretnih primjera, raspravi i međusobnoj suradnji. Učenici su radili u četiri skupine, a svaka je dobila poseban zadatak. Kroz timski rad učili su jedni od drugih, razmjenjivali mišljenja i razvijali svijest o važnosti međusobne podrške u radnom okruženju.
Razumijevanje pojmova – gdje je granica?
Prva skupina bavila se pojmovnim određenjima: što je uznemiravanje na radu, što je mobbing, a što spolno i seksualno uznemiravanje. Istražili su zakonske definicije te ih pokušali približiti „jezikom mladih“. Kroz raspravu su došli do važnog zaključka da granica između „šale“ i uznemiravanja ne nalazi se u namjeri počinitelja, već u učinku koji takvo ponašanje ima na osobu koja ga doživljava.
Prepoznali su da komentari o izgledu, neželjene poruke, dvosmislene primjedbe ili pritisci nadređenih nisu bezazleni, čak i kada se pokušavaju prikazati kao humor ili dobronamjernost. Takva ponašanja narušavaju dostojanstvo osobe i stvaraju neprijateljsko radno okruženje.
Analiza slučaja – što učiniti u stvarnoj situaciji?
Druga skupina analizirala je osmišljeni slučaj mlade radnice koja se suočava s neprimjerenim ponašanjem nadređenog te s nerazumijevanjem kolega. Ova je aktivnost potaknula snažnu i zrelu raspravu. Učenici su prepoznali elemente zlouporabe položaja, govorili o strahu od prijavljivanja i mogućim posljedicama za radno mjesto.
Posebno je važno bilo pitanje: „Što bih ja učinio ili učinila u toj situaciji?“ Kroz vođenu diskusiju, učenici su zaključili da rješavanje takvih problema zahtijeva hrabrost pojedinca, ali i sustavnu podršku od poslodavca, institucija i kolega. Bez podrške okoline, žrtve često ostaju same što dodatno produbljuje problem.
Brojke koje otvaraju oči
Treća skupina istraživala je statističke podatke o zaposlenosti žena i muškaraca te o prijavljenim slučajevima spolnog uznemiravanja u Hrvatskoj i Europi. Rezultati su pokazali koliko je ova tema stvarna i prisutna u društvu. Posebno je snažan dojam ostavila činjenica da velik broj slučajeva nikada ne bude prijavljen.
U raspravi su se isticali razlozi neprijavljivanja: strah od gubitka posla, nepovjerenje u sustav, osjećaj srama ili krivnje, ali i da su najčešće pogođene žene. Taj je dio bio važan podsjetnik koliko je nužno graditi sigurno i podržavajuće radno okruženje u kojem će se svaka osoba osjećati zaštićeno i saslušano.
Od teorije do prakse – učenici pravnici
Četvrta skupina izradila je informativni letak namijenjen radnicima, ali i svim građanima. Zadatak je bio jasno i jednostavno objasniti što je uznemiravanje, kako ga prepoznati, kako se zaštititi i kome se obratiti. Ovaj praktični dio potaknuo je kreativnost učenika, ali i njihovu odgovornost. U letku su naglasili važnost vođenja evidencije o neprimjerenim događajima, čuvanja poruka i drugih dokaza, obraćanja povjerljivoj osobi te traženja stručne pomoći. Posebno su istaknuli poruku da nitko ne smije trpjeti uznemiravanje i da traženje pomoći nije znak slabosti, već hrabrosti.
Solidarnost kao ključ promjene
Kroz cijeli proces učenici su pokazali zrelost i ozbiljnost. Osvijestili su da uznemiravanje nije „tuđi problem“, nego društveni izazov koji se tiče svih nas. Naučili su da šutnja i ignoriranje problema ne pomažu, ali i da je za pravedno rješavanje situacije potrebna informiranost i razumijevanje. Posebno je istaknuta važnost solidarnosti među kolegama. Teško je suprotstaviti se nepravdi kada osoba ostane sama. No kada kolege reagiraju i jasno pokažu da neprihvatljivo ponašanje nije normalno niti prihvatljivo, mijenja se cijela radna klima. Upravo ta svijest pružiti podršku jedni drugima, bila je jedan od najvrjednijih ishoda ovog zadatka.
Tema spolnog uznemiravanja na poslu nije laka ni ugodna, ali je nužna. Ako o njoj ne govorimo u školi, mladi će se s njom prvi put susresti tek kada problem već nastane. Zato je zadaća škole otvoriti prostor za dijalog, informirati i osnažiti učenike. Ovaj zadatak pokazao je da mladi žele razgovarati o ozbiljnim temama, da imaju stav i da razumiju važnost dostojanstva na radu. Upravo takvim pristupom gradimo obrazovanje koje ne ostaje na teoriji, nego priprema učenike za stvarni život s izazovima, ali i s alatima za njihovo odgovorno i hrabro rješavanje.
Ivan Devčić, mag. iur.