Međunarodni dan dječjih prava 

by | stu 20, 2026 | Administracija, trgovina, turizam, Vijesti

Djeca se rađaju s temeljnim slobodama i pravima koja pripadaju svim ljudskim bićima. No, s obzirom na tjelesnu i psihičku nezrelost nameće se potreba isticanja posebnih prava djeteta na zaštitu koja proizlaze upravo iz te činjenice. Upravo je to osnovno polazište Konvencije o pravima djeteta. 

Konvencija o pravima djeteta 

Konvencija o pravima djeteta je međunarodni dokument, usvojen na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine, a sadrži univerzalne standarde koje država stranka Konvencije mora jamčiti svakom djetetu. U Konvenciji govori se o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obvezama brojnih društvenih čimbenika glede zaštite djeteta. 

Konvencija je opsežan skup različitih prava kojima se pokazuje da hijerarhija dječjih prava ne postoji. Dakle, sva su ta prava potrebna da bi se dijete razvilo u psihofizički cjelovitu osobu. To je prvi dokument u kojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zaštitu. 

Temeljem te Konvencije djeci pripada izuzetno velik broj prava, sva djeca su jednaka, a u podznanju djeteta primarna je uloga roditelja. Državne stranke su se obvezale na njihovo poštovanje i poduzimanje odgovarajućih mjera za zaštitu djeteta. S obzirom na to da članci Konvencije obvezuju stranke Konvencije na skrb o djeci, čitanjem pojedinih članaka Konvencije moglo bi se zaključiti da ona umanjuje važnost obitelji, što nikako nije istina. Stoga je važno Konvenciju uzimati u cjelini, a ne parcijalno. 

Prava djeteta moraju poznavati i uzimati u obzir svi građani države, odrasli i djeca. Bezuvjetno ih moraju znati i poštivati oni koji žive i rade s djecom, koji su u svakodnevnom kontaktu s njima i koji u značajnoj mjeri utječu na stvaranje okruženja u kojemu dijete odrasta i razvija se kao ličnost. Sve osobe mlađe od 18 godina moraju biti upoznate s temeljnim pravima djeteta kako bi postale svjesne svojih prava i zaštite u slučaju njihova ugrožavanja. 

Primjena Konvencije o pravima djeteta u Republici Hrvatskoj 

Hrvatska je u siječnju 1996. godine uputila prvo izvješće o stanju prava djeteta u Republici Hrvatskoj. Vlada Republike Hrvatske donijela je posebnu odluku kojom se na temelju notifikacije o sukcesiji od bivše države Hrvatska smatra strankom Konvencije o pravima djeteta od dana osamostaljenja, odnosno 8. listopada 1991. godine. 

Republika Hrvatska je preuzela sve odgovornosti koje proizlaze iz Konvencije, a odnose se na njezino provođenje te obvezu izmjene i prilagodbe postojećih zakona i akata u skladu s tim međunarodnim dokumentom. Jedna od obveza države stranke Konvencije jest i upoznavanje djece i odraslih s načelima i odredbama Konvencije o pravima djeteta. 

Četiri temeljna prava konvencije 

Prava preživljavanja predstavljaju temeljnu skupinu prava iz Konvencije UN-a o pravima djeteta jer bez njihova ostvarenja dijete ne može ostvariti nijedno drugo pravo. Prava preživljavanja obuhvaćaju: 

Pravo na život (Članak 6.). Svako dijete ima prirodno pravo na život. Države su dužne u najvećoj mogućoj mjeri osigurati opstanak i razvoj djeteta. Ovaj članak jedno je od četiri temeljna opća načela cijele Konvencije.

Pravo na najvišu moguću razinu zdravlja (Članak 24.). Djeci pripada pravo na kvalitetnu zdravstvenu skrb, liječenje i rehabilitaciju. Države se obvezuju smanjivati smrtnost dojenčadi i djece, suzbijati bolesti i pothranjenost te osigurati čistu pitku vodu i zdravstveno ispravnu hranu. 

Pravo na odgovarajući životni standard (Članak 27.). Dijete ima pravo na životni standard primjeren njegovu tjelesnom, duševnom, duhovnom, moralnom i društvenom razvoju. Prvenstvenu odgovornost za to imaju roditelji, ali države moraju pružiti materijalnu pomoć obiteljima u potrebi, osobito u vezi s prehranom, odjećom i stanovanjem. 

Razvojna prava dio su UN-ove Konvencije o pravima djeteta. Njihov je cilj osigurati djetetu poticajno okruženje za cjelovit tjelesni, mentalni, emocionalni, društveni i kulturni razvoj. Razvojna prava obuhvaćaju: 

Pravo na obrazovanje (čl. 28. i 29.): Države trebaju osigurati dostupno i kvalitetno obrazovanje, pri čemu je osnovno školovanje obvezno i besplatno. Obrazovanje treba razvijati djetetovu osobnost, talente i sposobnosti, pripremati ga za aktivan život te poticati poštovanje ljudskih prava, drugih kultura i okoliša. 

Pravo na igru i slobodno vrijeme (čl. 31.): Igra i odmor temeljna su potreba djetinjstva. Konvencija omogućuje pravo na odmor, slobodno vrijeme, igru te rekreaciju. 

Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 14.): Poštuje se djetetova sloboda misli, savjesti i vjere, uz ulogu roditelja ili skrbnika koji usmjeravaju dijete u skladu s njegovim razvojem i zrelošću. 

Zaštitna prava ima svrhu čuvati dijete od svih oblika nasilja, zanemarivanja, iskorištavanja i ugrožavanja u osjetljivim životnim situacijama, osiguravajući mu sigurnost i oporavak. Zaštitna prava obuhvaćaju: 

Zaštita od zlostavljanja, zanemarivanja i izrabljivanja (čl. 19. i 34.): Dijete ima pravo na zaštitu od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, ozljeđivanja, zlouporabe, zapostavljanja ili nemarnog postupanja, uključujući i spolno zlostavljanje i iskorištavanje. Države su dužne provoditi zakonske, upravne, društvene i obrazovne mjere zaštite te osigurati pomoć i oporavak žrtvama.                                                      

Zaštita od dječjeg rada (čl. 32.): Dijete ima pravo na zaštitu od obavljanja bilo kakvog posla koji bi mogao biti opasan, štetan za njegovo zdravlje ili tjelesni, duševni, duhovni, moralni ili društveni razvoj, kao i od rada koji ometa njegovo obrazovanje.             

Zaštita od opojnih droga, alkohola i duhana (čl. 33.): Države su dužne poduzeti odgovarajuće mjere kako bi zaštitile djecu od nezakonite uporabe droga i psihotropnih tvari te spriječile iskorištavanje djece u njihovoj proizvodnji i prometu.                        

Zaštita djece izbjeglica (čl. 22.): Dijete koje traži izbjeglički status ili se smatra izbjeglicom  bilo samo ili u pratnji roditelja ili neke druge osobe ima pravo na odgovarajuću zaštitu i humanitarnu pomoć u ostvarivanju prava iz Konvencije 

Prava sudjelovanja ima cilj omogućiti djeci da aktivno sudjeluju u svom okruženju, zajednici i društvu te da se njihov glas čuje i ozbiljno razmotri u pitanjima koja se odnose na njih. Prava sudjelovanja obuhvaćaju: 

Pravo na slobodno izražavanje mišljenja (čl. 12.): Dijete koje je sposobno izraziti svoje mišljenje ima pravo slobodnog izražavanja o svim pitanjima koja se na njega odnose, pri čemu se mišljenju djeteta posvećuje dužna pozornost u skladu s njegovom dobi i zrelošću. Ovo je ujedno i jedno od četiri temeljna opća načela Konvencije. 

Pravo na slobodu izražavanja i primanja informacija (čl. 13.): Dijete ima pravo na slobodu izražavanja, što obuhvaća slobodu traženja, primanja i širenja informacija i ideja bilo koje vrste, usmeno ili pisanom obliku, u umjetničkom obliku ili preko bilo kojeg drugog sredstva po izboru djeteta. 

Pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti (čl. 14.): Države poštuju pravo djeteta na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, uz poštovanje prava i dužnosti roditelja ili zakonskih skrbnika da usmjeravaju dijete u ostvarivanju tog prava na način koji je u skladu s njegovim razvojnim sposobnostima. 

Aktivnosti provedene u našoj školi 

PANO: 

Na izradi panoa zajednički su sudjelovale učenice Leonora Matanović, Ivona Knežević, Elena Kurkutović, Marija Sojčić, Gabrijela Holod i Petra Šarić. Svi su svojim trudom i kreativnošću doprinijeli stvaranju privlačnog i poučnog prikaza posvećenog pravima djece. 

Leonora Matanović izradila je središnji dio plakata o pravima djece s ciljem podizanja svijesti javnosti te skretanja pažnje na činjenicu da se dječja prava moraju poštovati i štititi svakoga dana u godini, a ne samo 20. studenoga, kada se službeno obilježava Međunarodni dan dječjih prava. 

Učenice su oko središnjeg dijela plakata su dodale prikaz planeta Zemlje kako bi poslale snažnu poruku da su dječja prava univerzalna te da se moraju jednako poštovati za svako dijete. Učenice su osmislile  te ispisale poruke koje podsjećaju na temeljna dječja prava, kao i poruke upozorenja poput: „Dječja prava nemoj kršiti jer se neće dobro završiti“, čime se ističe važnost odgovornosti odraslih i društva u zaštiti dječjih prava. 

Ivona Knežević nacrtala je vagu kao prepoznatljiv simbol pravde i ravnopravnosti, na čijoj jednoj strani piše „planet“, a na drugoj „djeca“, čime govori kako bi narušavanjem prava djece ujedno uništili i cijeli planet, te obrnuto jer narušavanjem planeta narušavamo i mlade živote te njihovu sigurnu zemlju. 

Cijeli plakat te sami naslov „Međunarodni dan dječjih prava“, osmišljen je i izrađen u šarenim i veselim bojama koje simboliziraju djetinjstvo i radost. Glavni cilj ovakvog izgleda je bio privući što veću pozornost ljudi i potaknuti ih na razmišljanje o tome da su dječja prava jedno od najvažnijih područja ljudskih prava. 

VIDEOZAPIS: 

Osim izrade panoa, u sklopu obilježavanja Međunarodnog dana dječjih prava u razredu smo proveli zajednički razgovor o tome što su dječja prava, zašto postoje i koliko su važna u našoj svakodnevici. Kroz raspravu smo podijelili vlastita razmišljanja i iskustva o tome kako se prava poštuju u školi, obitelji i društvu te smo zaključili da svako dijete zaslužuje odrastati u sigurnom i poticajnom okruženju. 

Nakon razrednog razgovora snimili smo videozapis ispred našeg panoa, u kojemu smo istaknuli najvažnije poruke o pravima djece. U videu smo objasnili da se Međunarodni dan prava djece obilježava 20. studenoga svake godine zato što je Konvencija o pravima djece stvorena u radi osviješćivanja dječjih prava, te smo naglasili da svako dijete ima jednaka prava. 

Došli smo na ideju napraviti kratki videouradak gdje ispitujemo učenike iz različitih razreda što oni smatraju kao najbitnije dječje pravo. Tijekom snimanja videozapisa učenica Marija Sojčić ispitivala je učenike škole, a oni su nam rekli što osobno smatraju najbitnijim pravima, a priključila nam se i ravnateljica Mirna Vovk. Cilj samoga videozapisa je provjeriti koliko učenici znaju o svojim pravima. 

Naglasili smo da sva dječja prava čine cjelinu te njihovu važnost od prava na život, zdravlje i obrazovanje pa sve do prava na igru, zaštitu od nasilja i slobodno izražavanje vlastitog mišljenja. Kroz snimanje videa željeli smo podsjetiti da se glas djece treba čuti i uvažavati te da odrasli imaju važnu ulogu u tome da djeci osiguraju podršku, sigurnost i jednake prilike za razvoj. 

Videozapis možete pogledati na TikTok kanalu Ekonomsko-birotehničke škole.

FOTOGRAFIJA U RAZREDU: 

Nakon uspješne izrade i postavljanja plakata na razredni pano, cijeli 3. C razred je zajedno s profesoricom Anom Jelić zabilježio ovaj trenutak zajedničkom fotografijom u učionici. Okupljene oko panoa s natpisom „Međunarodni dan dječjih prava“, učenice i profesorica s osmijehom su pokazale rezultate svoga zajedničkog truda i kreativnosti. 

 

Ova fotografija nije predstavila samo našu uspomenu na školski projekt, nego i simbol zajedništva, međusobnog uvažavanja i pozitivnog školskog okruženja u kojem se potiče aktivno sudjelovanje mladih. Upravo takva suradnja učenika i nastavnika pokazuje koliko je važno da škola bude mjesto na kojem se glas mladih čuje ali i poštuje, a tema dječjih prava živi kroz svakodnevnu podršku  i odgovornost prema drugima. 

Antonela Vukoje, 3. C

Pročitajte još

Otpornost demokracije počinje s mladima

Dvije mlađe ambasadorice Europskoga parlamenta – Petra Bajan i Ana Botica (3. E) – te dvoje starijih ambasadora – Ivan Devčić i Ivana Opačak – sudjelovali su 20. studenoga 2026. na regionalnoj edukaciji „Otpornost demokracije – uloga i odgovornost osoba koje rade s...

Prekinuto djetinjstvo: radionica o pravu na djetinjstvo

U sklopu projekta „Mozaik prava” i Tjedna dječjih prava u našoj je školi 20. studenoga 2026. održana radionica „Prekinuto djetinjstvo”, posvećena pravu na djetinjstvo. Radionica je održana upravo na Međunarodni dan prava djeteta, dva dana nakon 18. studenoga, Dana...

Earthrise: Live 2026.

Učenici našeg 4. a razreda pod vodstvom nastavnice Valentine Bodrožić-Selak sudjelovali su u projektu Earthrise: Live 2026., u sklopu kojeg su se povezali s vršnjacima iz drugih europskih zemalja putem videokonferencije.Prvog dana, 19. studenoga, učenici su imali...

Skip to content