preskoči na sadržaj

Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod

 > Naslovnica
Vijesti

Čitamo (na hrvatskome i engleskom jeziku) o važnosti čitanja i vrijednosti knjige

Autor: Ivana Opačak, 14. 11. 2020.

U Mjesecu hrvatske knjige učenici 1.a razreda obrađivali su izbornu lektiru Fahrenheit 451 (Ray Bradbury, 1953.). Tri su nastavna sata odrađena online, a učenici su, komunicirajući i surađujući s prijateljima i profesoricom u videopozivu na platformi Teams te u zajedničkome Googleovu obrascu, usvojili višestruke obrazovne ishode nastavnoga predmeta i međupredmetnih tema. Promišljali su o tome što je utopija... i distopija... te čemu je više nalik današnje „korona-društvo“. Kritički su promišljali o zamišljenome društvu budućnosti iz teksta, „starim“ vrijednostima koje su ljudi odbacili i „novima“ koje su usvojili... Kako bi unaprijedili svoje digitalne vještine, učenici su svoja razmišljanja podijelili u zajedničkome Googleovu obrascu i online/Tricider raspravi. Zajedno s profesoricom izradili su digitalne (Canva) postere kojima su se prisjetili knjiga koje su nekoć bile zabranjene, a danas ih rado čitamo, te tako obilježili Tjedan zabranjenih knjiga.  

Klikom na fotografiju pogledajte naše Canva postere koji predstavljaju nekoć zabranjene knjige koje danas volimo... i rado čitamo (pa i za lektiru)...

 

Budući je roman (i sam na popisu nekoć zabranjenih knjiga) dio izborne lektire, učenici nisu morali pročitati cjeloviti tekst; obvezno je bilo pročitati ulomke i odgovoriti na problemska pitanja iz čitanke. Većina je ipak željela pročitati cjeloviti tekst. Zbog nedostatnoga broja knjiga na hrvatskome jeziku u školskoj knjižnici, učenicima je ponuđena mogućnost čitanja na engleskome jeziku. Na platformi Teams podijeljene su poveznice na cjeloviti (izvorni) tekst romana i zvučne zapise triju dijelova teksta. Učenici su tako, vođeni pitanjima iz čitanke i elementima obrade pripovjednoga djela/lektire, mogli unaprijediti svoje vještine čitanja i slušanja s razumijevanjem na engleskome jeziku. Učenica Nika Tomić pripremila je kratku prezentaciju, upoznavši razred s osnovnim likovima i problemima u tekstu. Većina je učenika sjajno odradila svoje zadatke.

Kako navodi Wikipedija, radnja se zbiva u hipotetskoj nedefiniranoj budućnosti i opisuje asocijalno, distopijsko društvo u kojemu vlasti proglašavaju čitanje knjiga teškim zločinom u pokušaju sprječavanja neovisnog mišljenja. Kako bi suzbila čitanje knjiga, država je osnovala posebne postrojbe spaljivača koji izgledom sliče sadašnjim vatrogascima, a imaju ulogu zapljene knjiga po kućama i javnog spaljivanja na lomačama. Naslov romana je navodno dobio ime po temperaturi na kojoj papir počinje gorjeti. Druga interpretacija naslova je da se broj "451" nalazi na kacigi glavnog lika romana, spaljvača knjiga Guya Montaga.

U nastavku teksta pročitajte kako mladi danas razmišljaju o važnosti čitanja… i vrijednosti knjige… Klikom na sliku naslovnice možete pročitati ishode, tijek obrade lektire te upute za rad i odgovore učenika u Googleovu obrascu i Tricider raspravi. Pogledajte i kako izgledaju naši Mentimeter oblaci riječi - kako zamišljamo idealno društvo (prije čitanja djela) i kako izgleda današnje korona-društvo (nakon čitanja)...

 

 

Tužne su, no veoma kritički promišljene i realne, pretpostavke učenika o budućnosti knjige i našega društva prije čitanja književnoga djela:

Mislim da će za manje od sto godina knjige početi „izumirati“ i izlaziti iz uporabe. Već danas su ljudi toliko nadahnuti tehnologijom i virtualnom stvarnošću da su izgubili potrebu i želju za listanjem stranica knjige… Tehnologija već danas obavlja zadatke umjesto ljudi, čak i razmišlja umjesto njih (nas). Za 500 godina potpuno će „izumrijeti“ svaki oblik papira. Mislim da će papir, kao i stabla, postati rijetkost, tako da će se papir izlagati samo u određenim muzejima. (Stjepan)

Svjedoci smo činjenice da se svijet posljednjih nekoliko godina nevjerojatno brzo mijenja. Tehnologija iz dana u dan sve više vlada ovim svijetom. “Staro normalno” zamjenjuje se “novim”. Na posao se ne ide jer se može raditi i od kuće, nastava se odvija online… Ista „stvar“ je s knjigama koje se čitaju online. Već su danas ljudi zaboravili osjećaj kad drže "živu" knjigu u svojim rukama. Upravo zbog toga strah me i pomisliti što će se tek dogoditi za 500 godina... iako mislim da nam je svima jasno. Knjige će potpuno nestati, svijet će postati neko novo mjesto, a ljudi će biti prisiljeni prihvatiti činjenicu da više nikad neće biti kao nekad. (Gabrijela)

Na probleme uvijek gledam s dvije strane, pozitivne i negativne. Smatram da će nam budućnost donijeti novu tehnologiju koja će nam olakšati neke stvari, ali nam može i uništiti želju, u ovom slučaju, za knjigom i čitanjem. Naravno da će knjige i u budućnosti postojati, samo što će sve biti digitalno, što nam može uštedjeti novac i vrijeme. Danas trebamo otići do knjižnice ili knjižare gdje potrošimo vrijeme i(li) novac da posudimo/kupimo knjigu, dok je preko interneta u nekoliko sekundi možemo pronaći besplatno ili je kupiti po niskoj cijeni. Negativno je to što digitalni čitatelj neće imati osjećaj knjige ili papira u ruci, a stalnim gledanjem u ekran uništit će si vid. Ne znam što će se u budućnosti točno dogoditi, ali se nadam da će ljudi imati ravnotežu između čitanja fizičkih i digitalnih knjiga jer i jedne i druge imaju svoje prednosti i mane. (Nika)

 

Učenici zrelo promišljaju i o ljudima iz zamišljene budućnosti te poslu spaljivača knjiga. U Tricider raspravi zrelo zaključuju kako nečitanje knjiga (danas) može imati iste posljedice kao spaljivanje knjiga.

U „modernom" svijetu u kojemu Montag i Clarisse žive knjige nemaju nikakvu važnost i jedino što ljudi žele je spaliti knjige. Suvremena tehnologija djelomično je uništila ljude kojima je najviše stalo do mišljenja drugih ljudi. Zbog suvremene tehnologije svi žele biti isti i ne prihvaćaju drugačije od sebe jer smatraju kako nisu zanimljivi iako ih nisu ni upoznali. (Paola)

Slogan je spaljivača ”Ponedjeljkom spaljujemo Plath, srijedom Steinbecka, petkom Poea, spalimo ih do pepela, onda spalimo i pepeo”. Njihov je posao spaljivati knjige jer je vlada zabranila čitanje knjiga. Čitanjem se razvija mašta, uči se, zabavlja, stvara se mišljenje o određenoj temi... Zato mi se ovaj slogan ne sviđa, pun je mržnje. Ne znam zašto bi netko htio zabraniti čitanje knjiga ako nam knjige donose samo dobro. Čita li osoba ili ne, što čita i zašto, u to se vlada ne bi trebala miješati. (Lucija)

 

Učenici zrelo zaključuju i o vremenu u kojemu danas živimo:

Suvremena tehnologija itekako utječe na čovjekov doživljaj svijeta te odnos prema ljudima i prirodi. Naime, ljudi ne primjećuju kompletan spoljašnji svijet, sve se rjeđe sade sadnice povrća, voća ili cvijeća, navedeno se gleda preko interneta. Prema ljudima smo postali hladni dok pričamo s njima uživo, dok ih gledamo u lice, a poruke su nam sve bogatije i draže srcu, raznim smajlićima iskazujemo svoje emocije, a još gore su sve kraće i kraće kratice koje koristimo. "Da vozaču pokažete zelenu mrlju, rekao bi: O, da, to je trava! Ružičasta mrlja! To je ružičnjak! Bijele mrlje su kuće. Smeđe mrlje su krave." (Marina)

Utjecaj tehnologije ogleda se u čovjekovoj svakodnevici. Ljudi neprestano žure za poslom i obvezama, gradeći karijeru, i tako, valjda nesvjesno, ili pak svjesno, gube osjećaj za prave vrijednosti kao što su obitelj, ljubav, prijateljstvo i sl. Razgovor s ljudima licem u lice postao je gubljenje vremena, reći nekome "volim te" potpuno je izgubilo svoju vrijednost, a jedan “like” nam znači više od tisuću riječi. Sve što je nekada bilo normalno danas je, kako mladi kažu, "zastarjelo". "Jeste li znali da su reklamni panoi nekada bili dugački samo šest metara? Ali auti su počeli tako brzo juriti kraj njih da su morali rastegnuti reklame da potraju." (Gabrijela)

Suvremena tehnologija svakako utječe na čovjeka. Danas ljudi gledaju samo u svoje ekrane i ne doživljavaju što se događa oko njih. U prirodi i nekim drugim lijepim stvarima ne znaju uživati bez da uključe mobitel i fotografiraju. Ljudi se tuku na ulicama, a ostali ih ni ne pokušavaju razdvojiti, nego drže svoje mobitele i snimaju ih. Tu je i nasilje putem interneta i zlostavljanje ljudi, što može loše utjecati na psihičko zdravlje žrtve. Ljudi se više ne znaju družiti i komunicirati uživo, nego razmjenjuju poruke na društvenim mrežama. Kad prolaziš kroz neki veći grad, rijetko ćeš vidjeti osobu koja ne koristi neku vrstu tehnologije dok šeta. Ljudi sjede u kafićima i, umjesto da razgovaraju, svatko gleda u svoj mobitel. (Anamaria)

 

Možda će vas zanimati i što učenici misle o obrazovnome sustavu danas… i onome koji (možda) nosi budućnost

Obrazovni sustav u svijetu budućnosti potpuno je drukčiji od današnjega. U njemu se ne upotrebljavaju didaktičke metode edukacije, nego samo puko nabrajanje i punjenje učeničkih glava jednom pričom… Učenicima nije dopuštena sloboda izražavanja, iznošenje vlastitih misli i impresija, njima je zabranjeno postavljati pitanja, njima je jednostavno zabranjena međusobna, ma ikakva komunikacija … (Stjepan) Učenici su samo hrpa, gomila ljudi koja nema slobodu govora, u kojoj nitko nema pravo biti drugačiji. Knjige ne postoje, a zamijenila ih je televizija na kojoj se iz sata u sat emitira isto. (Gabrijela) Današnji obrazovni sustav usmjeren je na učenika i njegovo shvaćanje obrađenog gradiva, primjenjuju se kvalitetne metode edukacije učenika… (Stjepan) Svaki učenik je jedinstven, ima pravo govora, a ključ obrazovanja je upravo komunikacija koja nas uči kako razgovarati, ali i slušati druge. (Gabrijela)

 

Učenici iskreno priznaju da čitaju sažetke... i da u tome nema (puno) dobroga...

Nekoliko sam puta pročitala sažetak umjesto cjelovitoga književnog djela zato što su neke knjige imale malo više stranica, dosadan naslov ili me se nisu posebno dojmile ne početnim stranicama. Uvijek bih odgađala čitanje za sutradan, pa na kraju knjigu ne bih ni pročitala. Onda bih posjetila stranice s kratkim sadržajem da ne dobijem lošu ocjenu iako mi se to nikad nije isplatilo. Kasnije bi mi bilo krivo jer bi se često  ispostavilo da je knjiga bila zanimljiva. (Ivona) Priznajem da sam više puta pročitala sažetak umjesto knjige. No nekad sam znala dobiti i bolje ocjene od onih koji su pročitali cijelu knjigu... Nekad mi se knjigu ne da čitati i ne čitam ju s razumijevanjem, a kad čitam kratki sadržaj, uglavnom se potrudim pročitati s razumijevanjem i pročitam, proučim sve kratke sadržaje o toj knjizi na internetu. Dogodilo mi se i da pročitam kratki sadržaj i knjiga mi tek tad postane zanimljiva i tek poslije sata obrade lektire pročitam cijelu knjigu i shvatim da mi se sviđa. (Anamaria)

 

I, na kraju, možda ipak ne moramo strepiti nad budućnošću knjige jer, kako učenici zaključuju, knjige su stvarne. One nas potiču na razmišljanje, vode nas u drugi svijet, svijet u kojemu ne možemo biti povrijeđeni. One su bijeg od stvarnosti koji bi ponekad svakoj osobi godio, ovisno o kakvoj se knjizi i stvarnosti radi. (Renato) Čitanjem čovjek stvara mentalne slike o pročitanom, čovjek nakon čitanja ima potrebu za razmišljanjem… Čitajući složenije fabule i tekstove, čovjek razvija svoj rječnik, dobiva potrebu kritički razmišljati, kritizirati druge, iznositi argumente… Knjiga je tu da razvijemo svoje znanje, svoje vještine, iz knjige se uči… Kaže se: "U knjizi je moć, u knjizi je znanje." Uistinu, knjiga i jest jedinstven izvor znanja, misli i osjećaja… "Knjiga ima pore, ima osobine, teksturu. Kad bismo knjigu promatrali kroz mikroskop, našli bismo život." (Stjepan)

 

Ni nakon Mjeseca hrvatske knjige NE ODUSTAJEMO OD ČITANJA!

Knjiga ima važno mjesto u društvu kakvo sanjamo...

Učenici 1.a i njihova prof. hrvatskoga i engleskog jezika Ivana Opačak




Šk. god. 2020./21.

Protokol organizacije rada u Ekonomsko-birotehničkoj školi

Modeli i preporuke za rad u uvjetima povezanima s bolesti COVID-19 (MZO)

Molimo posjetitelje škole da sve što mogu obave putem telefona ili e-maila (informacije, potvrde i sl.). U slučaju potrebe dolaska u školu, moraju se prethodno najaviti.

Telefon: 035/443-175

e-mail: skola@ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr

Popis udžbenika

1. razredi

2. razredi

3. razredi

4. razredi

Molimo da obratite pozornost na odabir udžbenika iz stranog jezika (1. i 2. strani jezik) i vjeronauka/etike.

Obavijesti

Satnica:

 

Brošura EBŠ

Duplikat svjedodžbe
Priručnik VH&PA

Korisni linkovi

 

 

CMS za škole logo
Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod / Naselje Andrija Hebrang 13/1, HR-35000 Slavonski Brod / ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr / skola@ss-ekonomsko-birotehnicka-sb.skole.hr
preskoči na navigaciju