Međunarodni dan cvijeća obilježava se svake godine 24. ožujka. Cvijeće nije potrebno samo oprašivačima, potrebno je i ljudima. Postoji mnogo razloga zašto nam treba cvijeće, a jedan od njih je ekološki. Oko 75 % biljnih vrsta oslanja se na oprašivače pa su se s vremenom prilagodile kako bi im postale privlačnije. Miris cvijeta, njegov izgled i boje, biljke su razvile kako bi bile posebno privlačne pčelama i drugim oprašivačima. Cvijeće je nužno za opstanak oprašivača jer je to način na koji oni dolaze do hrane. Uzgajanjem cvijeća na prozorima, balkonima, u vrtovima ili parkovima štitimo i potičemo bioraznolikost. No, čini se da oprašivači nisu jedini koje cvijeće oduševljava.
Biljke koriste svoje estetske karakteristike kako bi privukle i ljude. Zauzvrat, kod ljudi cvijeće može izazvati pozitivne emocije jer ukazuje na mogućnost uzgoja hrane i/ili potencijalnog lijeka. One u biti pokazuju gdje čovjek može zdravo živjeti. Osim toga, boje cvijeća razlikuju se od zelene boje koja prevladava u prirodi pa nam mogu biti od pomoći u pronalaženju voća. Međutim, ljudi su od davnina uzgajali cvijeće i zbog estetskih razloga.
Odnos između čovjeka i cvijeća je poseban. Ljude je oduvijek neobično privlačilo cvijeće čak i kada ne pruža nikakvu hranu. Crteži cvijeća pronađeni su uklesani u kamenu egipatskih grobova starih 120.000 godina, slavili su se na festivalima u rimsko doba, a u Kini su ukrašavali svilu crtežima cvjetova još prije 2.000 godina. No, jeste li se ikad pitali zašto cvijeće ljudima donosi osjećaj radosti?
Jedan od razloga je kromoterapija, odnosno, liječenje bojama. Kromoterapija temelji se na drevnim znanjima i ezoteričnoj znanosti koju je potvrdila i moderna znanost. Još su stare civilizacije bile upoznate ljekovitim djelovanjem boja, a danas se u medicini boje sve češće koriste u saniranju alergija, upala, reumatskih bolova, migrena i hormonalnih smetnji te psihičkih tegoba kao što su stres, tjeskoba, nesanica i strahovi. Znanstvenici smatraju da liječenje bojama predstavlja jednu od najperspektivnijih i najefikasnijih metoda liječenja. Tvrde da mozak shvaća boje isto kao želudac hranu, pa kao što naš organizam povremeno traži neku vrstu hrane, tako su mozgu potrebne određene boje.
Ovo objašnjava zašto volimo slati cvijeće kako bismo pokazali koliko nekoga volimo; cvijećem želimo učiniti da se ta osoba osjeća sretnom i posebnom. Poklanjanjem cvijeća izražavamo tugu, ljubav, zahvalnost ili uvažavanje jer ono najbolje govori kada nas riječi iznevjere.
Osim boje, biljke mogu privući ljude i svojim mirisom. Slično parfemima na pultu robnih kuća, cvjetni mirisi su sastavljeni od velikog i raznolikog broja kemikalija koje lako isparavaju i lebde u zraku. Vrsta kemikalije, njezina količina i interakcija s drugim kemikalijama daju cvijetu njegov jedinstveni miris. Miris ruže može se sastojati od čak 400 različitih kemikalija.
Cvjetni mirisi mogu biti slatki i voćni, ali mogu nam biti i odbojni i neugodni. Biljke su prilagodile miris svojih cvjetova ovisno o oprašivaču kojeg pokušavaju privući. Stablo jabuke ili trešnje u cvatu ima slatki miris kako bi privukao bumbare, pčele i druge slične oprašivače. Slično, cvijet tropske biljke titan arum, porijeklom iz indonezijskih prašuma, ispušta neugodan miris koji podsjeća na trulo meso, a njime želi privući muhe kako bi oprašile njihove cvjetove.
Istraživači kažu da udisanjem mirisa određenih biljaka (koje se prakticira od davnina) možemo smanjiti osjećaj stresa, depresiju, upale u tijelu i potaknuti san. Primjerice, linalol, spoj cvjetnog mirisa koji se nalazi u mnogim namirnicama i cvijeću kao što su naranče, grožđe, mango, limun, bosiljak i lavanda, može potisnuti kemijske i genske promjene povezane sa stresom.
Vjerujemo da su ovo dovoljno vrijedni razlozi da na današnji Međunarodni dan sadnje cvjetnica posadite cvijeće i time pridonesete dobrobiti oprašivača koji žive u vašoj okolini, ali i svom vlastitom zdravlju i zadovoljstvu.
Iz navedenih razloga „Ekološka grupa“ EBŠ sadnjom biljaka u krugu škole obilježila je navedeni dan. Sudjelovale su učenice koje pohađaju izvannastavnu aktivnost te profesorica i voditeljica izvannastavne aktivnosti Jasna Tomljenović, a pridružila se i profesorica Ana Mladinović.
Jasna Tomljenović, mag.edu.biol.et chem.
